U NEDJELJU je malo planinsko mjesto Lytton u kanadskoj provinciji Britanskoj Kolumbiji oborilo temperaturni rekord Kanade i postalo jedno od najtoplijih mjesta na svijetu, s izmjerenih 46.6 Celzijevih stupnjeva.
Time je ovo selo, koje ima tek dvjestotinjak stanovnika, 250 kilometara sjeveroistočno od Vancouvera, oborilo 84-godišnji kanadski rekord.
U ponedjeljak je Lytton oborio vlastiti povijesni rekord, s izmjerenih 47.9 stupnjeva - što je viša temperatura nego što je ikad izmjerena u Las Vegasu, dvije tisuće kilometara južnije, usred pustinje Mojave.
Lytton je na istoj geografskoj širini kao London
A u utorak je u Lyttonu pao i treći rekord, od vrtoglavih 49.6 Celzijevih stupnjeva.
Lytton je smješten na 50 stupnjeva sjeverne širine - otprilike isto kao i London. Ovaj dio svijeta nikada ne bi trebao biti ovako vruć, piše meteorolog i klimatski novinar Eric Holthaus za Guardian. Novi rekord u Seattleu, s druge strane kanadsko-američke granice, također postavljen u ponedjeljak, iznosi 42.2 Celzijeva stupnja, više nego što je ikad izmjereno u Miamiju. U Portlandu, u Oregonu, izmjereno je rekordnih 46.6 stupnjeva.
Kako je sjeverozapadni dio Sjeverne Amerike, na obali Tihog oceana, završio pod ovim neviđenim toplinskim valom, s temperaturama koje su na nekim mjestima 20 stupnjeva više od normalnih?
To je svojevrsna savršena oluja koja se dugo spremala. Nakon više od stoljeća i pol masovnog spaljivanja fosilnih goriva i izbacivanja stakleničkih plinova u atmosferu, nakon više desetljeća upozorenja znanstvenika, vrijeme je da to kažemo - nalazimo se u klimatskom izvanrednom stanju, piše Holthaus.
Toplinska kupola i planine koje se još brže zagrijavaju
Osim samog globalnog zagrijavanja, planine pacifičke obale imale su bitnu ulogu u omogućavanju ovog jedinstvenog toplinskog vala, nazvanog još i toplinska kupola. Naime, klimatske promjene ne obuhvaćaju samo zagrijavanje površine planeta već i zagrijavanje cijele Zemljine troposfere - najnižeg sloja atmosfere.
To je osobito izraženo u planinskim područjima, gdje temperature rastu još brže nego drugdje. Kad se snijeg i led povuku ili čak nestanu s planina, golo tlo odozdo može se nesmetano zagrijati. Studija iz 2015. otkrila je da se planinska područja iznad 2000 metara visine zagrijavaju oko 75% brže od nižih mjesta.
Toplije planine, zajedno s megasušom koja sada muči zapadnu Sjevernu Ameriku, najrasprostranjenijom ekstremnom sušom ikad zabilježenom, pridonijele su toplinskoj kupoli visokog tlaka, koja je posljednjih dana samo jačala, kako bi stvorila uistinu ekstremne uvjete duž pacifičke obale.
Suhi, silazni zrak koji je jurio niz planinske padine prema oceanu stvorio je svojevrsni ekspres-lonac tlaka, što je dovelo do rekordnih temperatura. A taj je efekt još izraženiji u planinskim dolinama, poput one u kojoj se nalazi Lytton.
Nizvodno od Lyttona na snazi su upozorenja na poplave za doline rijeka jer su nagli snijeg i otapanje leda stvorili bujice vode. Kanadski ledenjaci se, naime, sad tope tako brzo da izazivaju poplave.
Pitanje ljudskih prava, ne samo znanosti
Ekstremne vrućine nagnale su stanovnike zapadne Kanade i sjeverozapadnog SAD-a da navale na bazene i fontane, ali i da dijele klimatizaciju usred pandemije jer ovi gradovi, u kojima su ljeta inače blaga, imaju mnogo manje klima-uređaja od onih južnijih. A ono što zaista izaziva tjeskobu je neznanje kada ili gdje će sljedeći toplinski val udariti - znamo samo da će doći.
Stoga klimatske promjene nisu znanstveno pitanje, već pitanje ljudskih prava, smatra Holthaus.
Iako su temperature u međuvremenu pale u Seattleu i Portlandu, ovaj toplinski val i dalje bjesni drugdje, i to ne samo u Americi. Farmeri u dolini Yakima u Washingtonu nosit će se s temperaturama višim od 38 Celzijevih stupnjeva barem do ponedjeljka. U dijelovima Pakistana i duž obala Perzijskog zaljeva toplinski valovi već podižu temperature previsoko da bi čak i zdravi ljudi mogli preživjeti na otvorenom.
>>Gotov je toplinski val. Danas promjena, izdana upozorenja
Toplinski val skoro dva tjedna prži Hrvatsku
U Hrvatskoj meteorolozi najavljuju da će konačno završiti toplinski val koji gotovo dva tjedna nemilice prži zemlju, s temperaturama do 39 stupnjeva, koje nisu rekordne, ali su svakako ekstremne za lipanj. Međutim, već upozoravaju na nevrijeme s pljuskovima i grmljavinom koje bi moglo pogoditi dijelove zemlje.
Klimatolog Krešo Pandžić upozorio je za N1 da bi, ako se ovaj toplinski val ipak nastavi tjednima, mjesec dana, ili čak cijelo ljeto, "kao 2003. godine, koje je još uvijek najtoplije otkad postoji mjerenje u Hrvatskoj", onda bismo ga mogli klasificirati kao "događaj stoljeća"
>>Može li Hrvatsku pogoditi tornado poput ovog u Češkoj?
A meteorolog Izidor Pelajić upozorio je za HRT da će razorne oluje u Europi, poput tornada koji je prošli tjedan poharao Češku, ubio šest ljudi i ozlijedio više od 200, postati redovita pojava.
U Kanadi je pak od ekstremne vrućine, prema medijskim izvještajima, umrlo više od 130 ljudi.
"Produljeni, opasan i povijesni val vrućine nastavit će se čitav tjedan i bit će sve gori", upozorila je agencija Environment Canada.
"Ovo je vrućina opasna po život", istaknula je u priopćenju zdravstvena dužnosnica okruga Multnomah u Oregonu Jennifer Vines.
Globalno izvanredno stanje za javno zdravstvo
Drugim riječima, ovo je globalno izvanredno stanje za javno zdravstvo.
>>Povijesne vrućine u Kanadi, umrlo više od 130 ljudi. Meteorolozi: Bit će još gore
"U dijelovima zapadne Kanade toplije je nego u Dubaiju", rekao je David Phillips, viši klimatolog za okoliš Kanade, u intervjuu za CTV. "Mislim, to nije nešto što se čini kanadskim."
Najšokantnije je da se sve ovo događa sa samo 1.2 Celzijeva stupnja globalnog zatopljenja u 150 godina, otkako smo počeli masovno sagorijevati fosilna goriva. A Sjeverna Amerika je trenutno na putanji zagrijavanja za još tri do pet stupnjeva u upola kraćem razdoblju, prema prognozama klimatskih modela.
Da bismo spriječili takav scenarij globalno, bit će potrebne "brze, dalekosežne i neviđene promjene u svim aspektima društva", prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), vodećem svjetskom tijelu klimatskih znanstvenika. Klimatske promjene nisu samo stvar koja se događa, to je niz izbora koje donose stvarni ljudi koji dijele ovaj planet s nama, ističe Holthaus i dodaje da nam tu uzor može biti otpor američkih starosjedilaca gospodarstvu izgrađenom na vađenju energenata iz zemlje. Klimatske reparacije također bi mogle biti dio rješenja za klimatsko izvanredno stanje u kojem se nalazimo.