HRVATSKI sudovi i policija mogli bi učiti od srpskih kolega kako se zamrzava imovina stečena kriminalom, nakon službene objave da je mafijašima u istočnom susjedstvu samo u zadnje dvije godine zaplijenjena imovina u protuvrijednosti od 300 milijuna eura ili više od 2,2 milijarde kuna!
Istovremeno, Uskok je od 2008. do kraja 2010. za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminala oduzeo 67,5 milijuna kuna, zamrznuo još 105,7 milijuna pa ispada da su srpski organi gonjenja ili barem deset puta učinkovitiji, ili imaju toliko puta razgranatiju korupcijsko-kriminalnu hobotnicu.
Ranije donijeli ključne zakone pa krenuli "rasturati" kriminalce
Pravi odgovor ipak se krije u tajmingu donošenja učinkovitih zakona. Srbija je Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom donijela još početkom 2009., a kod nas je zakon kojim je omogućeno zamrzavanje imovine i prije sudskog postupka, u primjenu krenuo tek 1. siječnja ove godine.
Kod susjeda borba protiv korupcije zato ima i mnogo jači propagandni efekt, jer već naveliko imovinu koju su oduzeli kriminalcima prebacuju u humanitarne projekte, umjesto da oduzete kuće, vile, vikendice, automobili, jahte i umjetničke slike propadaju.
Oduzeli mafiji, izgradili vrtiće
Od prodaje imovine iz tih fondova već je izgrađeno nekoliko vrtića, isplaćena je pomoć oštećenima od poplava, dok je jedan stan u posjedu mafije predan roditeljima čija djeca pate od malignih bolesti.
A što se u Hrvatskoj događa s oduzetom imovinom? Od 1. travnja ove godine ona je u nadležnosti Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), iz koje je jedina novost da je prije mjesec dana smijenjen ravnatelj Vedran Duvnjak, zato što se, navodno, zamjerio ministru gospodarstva Đuri Popijaču.
AUDIO bi imovinom trebao gospodariti na način da joj ne umanjuje vrijednost, Duvnjak je, tako, nedavno objašnjavao da je rizično prodavati oduzete automobile "kako ne bi došlo do oštećenja", iako nije jasno ni kakva je korist od oduzetih vozila ako stoje u garaži ili skladištu.
Kopirali zakon protiv talijanske mafije
Srbi su zakon o oduzimanju imovine radili po uzoru na talijanski, koji je prema kriminalcima bio toliko restriktivan da je cosa nostra na njegovo izglasavanje svojevremeno odgovorila prijetnjom da će srušiti kosi toranj u Pisi.
Na udaru države našla se ne samo nezakonito stečena imovina, nego se krenulo u zamrzavanje svih nekretnina i pokretnina koje nisu bile u skladu s prihodima i čije porijeklo se nije moglo dokazati.
U Hrvatskoj još uvijek nije jasno što će država sa zamrznutom ili oduzetom imovinom, pogotovo u slučaju političkih kapitalaca poput Sanadera protiv kojega sudski postupak može trajati godinama.
I kuće i automobile nagriza zub vremena, dok je najlakše upravljati oduzetim novcem: leži na računu, na njega uredno teku kamate, pa zadaje najmanje brige državi koja mora skrbiti o bivšoj imovini kriminalaca i korumpiranih političara.