HRVATSKI poduzetnici nezadovoljni su mjerama vlade za spas gospodarstva od nadolazeće ekonomske krize uzrokovane epidemijom koronavirusa. Mnoge tvrtke više ne rade te je krenuo val otkaza.
>> Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?
Jedna od osnovnih mjera je isplata neto plaće, na koju poslodavac mora platiti doprinose. To su poslodavci protumačili kao prebacivanje tereta krize na njih jer bi država u većini slučajeva više morala platiti da radniku isplati naknadu za nezaposlene nego što je iznos minimalca. Također, poslodavac je i dalje dužan platiti doprinose.
>> Vladine mjere su prevara, teret su prebacili na firme koje su ionako pred bankrotom
Osim toga, poslodavci ne pristaju na odgode plaćanja poreza, doprinosa i parafiskalnih nameta te navode da je to zapravo kreditiranje. Ispada da bi si za vrijeme kada ne rade nagomilali dugove koje kasnije ne bi mogli platiti - jer nisu radili.
Kako to rade druge europske zemlje?
Druge europske zemlje već su pripremile konkretnije mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako Cipar, između ostalog, privremeno smanjio PDV, Austrija će radnicima pogođenima krizom isplaćivati čak do 90 posto plaće, Malta roditeljima koji ostaju kod kuće zbog zatvaranja škola plaća 800 eura naknade, a susjedna Slovenija radnicima “na čekanju” subvencionira plaće i plaća doprinose.
Cipar - suspenzija plaćanja PDV-a, smanjenje međustope
Cipar je uveo privremenu suspenzija plaćanja PDV-a. Mjera vrijedi za firme s prometom manjim od 2 milijuna eura i za one kojima je promet pao više od 25 posto.
Osim toga, privremeno smanjuju stopu PDV-a s 19 na 17 posto, a ova mjera vrijedi do svibnja. Također, smanjuju međustopu PDV-a koja vrijedi za restorane, hotele i slično, s 9,5 na 7,5 posto, i ta mjera vrijedi do srpnja 2020. godine.
Austrija - država garantira isplatu velikog dijela plaće
U Austriji je uspostavljen krizni fond od 38 milijardi eura za održanje likvidnosti, u sklopu kojeg je 9 milijardi za državne garancije, 15 milijardi za interventnu pomoć ugroženim gospodarskim granama, 10 milijardi eura za moratorije na plaćanje poreza te ostatak za direktnu i bespovratnu pomoć u gotovini za male i srednje tvrtke.
Predviđeno je i 400 milijuna eura za mjere skraćenog radnog vremena. Mjera vrijedi u sljedeća tri mjeseca, kada će radni sati moći biti skraćeni do 90 posto. Radnicima se u tom razdoblju iz fonda garantira od 80 do 90 posto bruto plaće koju su imali prije ulaska u sustav skraćenog radnog vremena. Postotak ovisi o visini plaće - do 1700 eura bruto garantira se 90 posto plaće, a preko 2686 eura bruto 80 posto plaće.
Malta - 350 eura za zaposlenike koji ne rade zbog karantene, roditeljima koji moraju biti kod kuće 800 eura mjesečno
Malta je za pomoć tvrtkama za održanje likvidnosti predvidjela 1,6 milijardi eura, od čega se 700 milijuna eura odnosi na odgodu plaćanja poreza, a 900 milijuna eura će biti garancije za kredite.
Tvrtke mogu dobiti 350 eura po zaposleniku za vrijeme kada ne rade zbog karantene, a roditelji koji ostaju kod kuće kako bi čuvali djecu zbog otkazivanja nastave u školama mogu računati na mjesečnu pomoć od 800 eura.
Planirana je i pomoć tvrtkama za ulaganje u infrastrukturu za rad na daljinu, a do daljnjega je odgođeno plaćanje PDV-a i doprinosa za ožujak i travanj.
Grčka - suspenzija PDV-a, 400-500 eura za oko 600 tisuća radnika
Grčka je suspendirala plaćanja poreza na dodanu vrijednost na rok od četiri mjeseca u sektorima i područjima u kojima su tvrtke dulje do 10 dana zatvorene zbog vladine odluke.
Uspostavljen je i mehanizam koji prati podatke iz platnog sustava i ministarstva rada kojim će se pratiti razvoj situacije kako bi se pravodobno moglo reagirati u područjima u kojima se uoči značajan pad ekonomske aktivnosti.
U prvoj fazi predviđena je pomoć za tvrtke i radnike u iznosu od 2 milijarde eura. Uvodi se i pomoć od 400 do 500 eura za oko 600 tisuća radnika koji ne rade zbog vladinih odluka o zatvaranju.
Slovenija - dvomjesečna subvencija plaća za radnike "na čekanju", država plaća doprinose umjesto poslodavaca
Država će iduća dva mjeseca subvencionirati poslodavcima plaće za radnike "na čekanju" zbog zastoja u proizvodnji te umjesto poslodavaca uplaćivati za te radnike doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i bolovanja.
Ključne djelatnosti za vrijeme epidemije, kao što su zdravstvo, civilna zaštita i druge ključne službe i servisi, mogu dobivati dodatke na plaću u iznosima od 10 do čak 200 posto u odnosu na osnovicu.
Oni koji rade kao samozaposleni i mikropoduzeća s jednim ili dvoje zaposlenih imat će pravo dobiti od države mjesečni dohodak u visini 70 posto minimalne plaće, a doprinose za njih će također plaćati država.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.