AKO SE sva događanja od 24. veljače, odnosno početka invazije Rusije na Ukrajinu, promotre retrospektivno, gotovo svaki potez Ruske Federacije na čelu s predsjednikom Vladimirom Putinom djeluje kao velika greška, prije svega u vojnom smislu.
>>Je li Putin napravio najveću grešku u životu?
Dan nakon početka invazije Index je donio tekst znakovitog naslova: "Je li Putin napravio najveću grešku u životu?" Pisali smo kako je šteta koju si je Putin učinio u vanjskopolitičkom smislu nemjerljiva, da su sve učestalije usporedbe Putina s Hitlerom te da u cijelom svijetu raste antiruski sentiment.
Uskoro najveća Putinova greška?
Osim što se radi o točnoj tezi, jer Putina se doista sada konsenzusom promatra kao nekoga tko je iznimno negativan, ispostavilo se i kako su brojne greške počinjene u vojnom, ali i ekonomskom smislu. Na tim greškama Putin očito ne misli stati. Tako analitičar Kamil Galeev smatra da bi uskoro mogla uslijediti najveća Putinova greška.
>>Analitičar: Putin bi uskoro mogao napraviti ozbiljnu grešku i izazvati revoluciju
Naime, pojedini analitičari vjeruju da bi Putin na paradi za Dan pobjede, koja se održava 9. svibnja, mogao objaviti masovnu mobilizaciju. Galeev smatra da je šansa da se tako nešto dogodi oko 20 posto.
"Putin može proglasiti masovnu mobilizaciju, ali će ona onda biti provedena u situaciji u kojoj gotovo nema infrastrukture, nikakvih organizacijskih kapaciteta za takvu mobilizaciju i unutar vojne doktrine koja zapravo isključuje mogućnost takve vrste mobilizacije", dodao je.
"U slučaju potpune mobilizacije, imat ćemo vojarne i prostore za obuku koji su prenatrpani ogromnim brojem slabo motiviranih novaka. Ti regruti znaju da će ih poslati u Ukrajinu, gdje će vjerojatno poginuti. To je revolucionarna situacija", kazao je Galeev.
"Smatram da je trenutna vjerojatnost uspješne masovne pobune u Rusiji blizu nule. Međutim, u slučaju masovne mobilizacije, ta će vjerojatnost skočiti u nebesa. Imat ćete tone naoružanih ljudi s neposrednim vlastitim interesom za svrgavanje režima", dodao je.
Smatralo ga se vrhunskim strategom koji radi što hoće
Putina se do početka invazije smatralo vrhunskim strategom, strogo discipliniranim, čovjekom koji je modernizirao rusku vojsku i obavještajnu službu te ruski narod ponovno učinio ponosnim. Zadivljavao je obožavatelje na vojnim paradama.
Njegov utjecaj na američke izbore 2016. i dalje je donekle pod velom misterije, ali ukratko - američka obavještajna zajednica smatra da je operaciju kodnog naziva Projekt Lakhta izravno naredio Putin kako bi nanio štetu kampanji Hillary Clinton i ojačao kandidaturu Donalda Trumpa.
Jednostavno, sve do napada na Ukrajinu, Putina se smatralo gotovo nepogrešivim, do te mjere da se nesmetano miješao u politiku arhineprijatelja Sjedinjenih Američkih Država, a na njegovu Rusiju gledalo se kao na supersilu koju se želi imati na svojoj strani.
Avdagić: Ideja o osvajanju jedne zemlje je sama po sebi suluda
Cijeli svijet očito je bio u zabludi. Što je onda posrijedi s Putinom? Je li sve samo loše isplanirao, precijenio svoje mogućnosti, je li jednostavno tanak u intelektualnom, pa samim tim i strateškom smislu? Geopolitički analitičar Denis Avdagić za Index govori kako je cijela ideja o osvajanju tuđe zemlje bila suluda.
"Logično možda možemo naći opravdanja zašto je išao na Krim 2014. godine. Tu je važnost tople luke na Crnom moru, to jesu neka taktička opravdanja. Ne i moralna, ali taktička svakako. Ali ideja o osvajanju cijele jedne zemlje, to je samo po sebi suludo", govori.
"Jasno je da ti ljudi ne žele biti uz Rusiju, nego žele na Zapad. A on je to htio spriječiti. Uopće ta ideja da se spriječi vojnim putem volja drugog naroda je suluda. Zapad bolje živi od Rusije, zbog toga je pao čitav istočni blok, presudili su ekonomski razlozi jer ljudi teže boljem životu. I onda dođe Putin kojemu to smeta", govori on.
"Što se tiče vojnog smisla, mislim da se pokazuje jedna vrsta odsječenosti vladajućih od naroda. To je tipično za diktature. Oni na čelu vlasti postaju odsječeni od naroda, ne mislim samo na Putina nego i na druge centre moći u Kremlju. Tu je očito došlo do krivih pretpostavki", objasnio je.
"Rusija je i obavještajno potpuno rasturena"
Smatra kako očito ni sam državni vrh nije znao koliko vojno nisu moćni.
"Tepali su sami sebi da su jedna od najmoćnijih vojski. A vidjeli smo kako su neorganizirani, koliko su loši logistički, općenito u pristupu samom ratovanju, a možemo reći i koliko su moralno nedostojni. O tome govore sve jasniji primjeri ratnih zločina koje rade ruski vojnici", kaže on.
"Potpuno su rastureni i obavještajno. Govorilo se o snažnom ruskom obavještajnom sistemu, a Amerikanci su ih uništili. Amerikanci su ti koji sve znaju i sve prate. I reagiraju. To se u ovom ratu itekako vidi", navodi.
Sav mit o Putinu, izjavio je, očito je bio dobro izrađena propaganda.
"Puno su koristili društvene mreže kako bi se osnažio mit o Putinu, sve je bilo usmjereno na njega. Ustvari, manje je u fokusu bila Rusija, više je bio Putin. A sad je okrenuo čitav svijet protiv sebe.
"Uz Putina su neki samo zbog koristi"
Oni koji su ostali uz njega, tu su samo zbog energenata, zbog koristi. Bilo je zemalja koje su se otvoreno divile Putinu. Njegov obožavatelj je bio predsjednik Češke Miloš Zeman, sad je potpuno protiv njega", kaže.
"Imamo primjer i predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka kojem je izletjelo da su svi iznenađeni da će to ovoliko dugo trajati. To je dokaz da ovakvo što nije bilo planirano. Činjenica ostaje, Rusija se bori protiv jedne vojske, one ukrajinske, koja doduše ima zapadnu pomoć u naoružanju, a ne ide joj nikako dobro", poručio je Avdagić.
Što se tiče konkretnih Putinovih vojnih grešaka, retrospektivno je očita greška bila krenuti na Kijev i pokušati svrgnuti ukrajinsku vlast pod opravdanjem denacifikacije i nekakvog oslobođenja zemlje.
Podcijenio snage otpora
Kao što je BBC pisao još krajem ožujka u velikoj analizi, prva ruska pogreška bila je podcjenjivanje snage otpora i sposobnosti manjih ukrajinskih oružanih snaga. Istodobno, Rusija je očito precijenila svoju vojnu snagu.
Također, Rusija je na početku invazije imala jasnu prednost u zraku, s borbenim zrakoplovima koje je rasporedila blizu granice, brojčano nadmašivši ukrajinske zračne snage za više od tri prema jedan.
>>BBC: Ovo su najveće Putinove greške u ratu
Većina vojnih analitičara pretpostavljala je da će invazijska sila brzo steći nadmoć u zraku, ali nije. Ukrajinska protuzračna obrana i dalje se pokazuje učinkovitom.
Rusija se mučila i s osnovama. Postoje dokazi da Rusija tome nije posvetila dovoljno pažnje. Kolone tenkova su ostale bez goriva, hrane i streljiva. Vozila su se kvarila i ostavljala napuštena, a zatim su odvučena ukrajinskim traktorima.
"Ruska operacija je bizarna"
Ravnatelj Ruskih studija na CNA think tanku Michael Kofman tako je na Twitteru napisao: "Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim što pokušavaju učiniti jer ovo izgleda tako smiješno i nekompetentno. Shematski, ruska operacija je bizarna i utemeljena na strašnim političkim pretpostavkama, s lošim odnosom prema njihovoj vlastitoj obuci i sposobnostima."
Analitičar Henrik Paulsson rekao je za Vox.com kako je većina ruskih odluka bila oblikovana oko toga da do Kijeva stignu u roku od 48 sati od početka invazije na Ukrajinu. "Bio je to strateški izbor, oblikovan predrasudama i pretpostavkama, pokušali su ludi nalet koji nije uspio", govori.
Sam sebe je uvjerio da će Rusija brzo obezglaviti ukrajinsku vladu
"Nismo vidjeli kombinirano oružje na sustavan način. Umjesto toga, naizgled su odlučili poslati izolirane snage, poput izviđača i padobranaca, bez dovoljno podrške ili logističkog planiranja. To je taktički izbor koji ima smisla ako mislite da ćete naići samo na simboličan otpor, što nije bio slučaj", kaže.
Wilson center piše kako je Putin živio u mjehuriću tijekom pandemije koronavirusa, izolirajući se čak i od svojih najbližih pouzdanika.
"Koliko Putin zna ili ne zna, otvoreno je za raspravu. No postoji mnogo dokaza da je Putin sam sebe uvjerio da će ruske snage brzo obezglaviti ukrajinsku vladu i postaviti marionetski režim. Jasno je da stvari ne idu po planu, a implikacije su duboko zabrinjavajuće.
Ili Putin vjeruje vlastitoj propagandi da Ukrajinom upravljaju neonacisti, ili su ruske obavještajne službe toliko nesposobne da su potpuno podcijenile borbenost Ukrajinaca, ili su Putinovi generali znali pravu situaciju na terenu, ali su se previše bojali to mu i reći", piše.
I operacije na istoku ne obećavaju
Rusija je prebacila snage na istok Ukrajine, ali i ondje, kako smatraju analitičari, stvari ne idu blistavo. Američki think tank koji prati sukobe u svijetu, Institut za proučavanje rata, ustvrdio je nedavno da ruska ofenziva na istoku vjerojatno neće biti dramatično uspješnija od prethodnih ruskih ofenziva.
Institut za rat: Ruska ofenziva na Donbas neće uspjeti. Napravili su ključnu grešku
Naveli su i da su ruske snage napravile veliku grešku - nisu napravile operativnu stanku koja je vjerojatno bila neophodna za rekonstruiranje i ispravnu integraciju oštećenih jedinica povučenih iz sjeveroistočne Ukrajine u operacije u istočnoj Ukrajini.
"Sad su Rusi vidjeli da se moraju koncentrirati na jedno područje. Sad imate manje ruske napade koji se međusobno usklađuju, ali to je još uvijek malo napredovanje. Ukrajinske linije se još drže. Pitanje je i koliko će Rusi moći držati ovu taktiku.
>>Okreće li Rusija tijek rata na svoju stranu? "I dalje je to sporo, čeka nas dugi rat"
Meni se osobno čini da je ovo jedini način da ruska taktika uspije, a to je upravo da se kroz manje napade iscrpe ukrajinske snage i dovedu ih u situaciju da se povuku. Ali to je skupa i dugotrajna taktika. Ona ne jamči da će ukrajinske snage biti uništene", rekao je nedavno za Index vojni analitičar Robert Barić s Fakulteta političkih znanosti.
"Greške su mu počele 2014."
Iz ovoga svega se mogu izvući zaključci o Putinu kao strategu. Internetska platforma War on the rocks u opsežnoj analizi sveučilišnog profesora Joshue Rovnera iznijela je tezu da je Putin jednostavno loš strateg.
"Nije sposoban predvidjeti međunarodne reakcije na njegove vojne kampanje. Putinove greške počele su 2014. godine ruskom aneksijom Krima i intervencijom u istočnoj Ukrajini - radnjama koje su izazvale široku osudu i sumnju u njegove stvarne ambicije.
Njegova nepromišljena invazija na Ukrajinu potaknula je međunarodno protivljenje, osakatila rusko gospodarstvo i preopteretila rusku vojsku. Putin od Rusije pravi parijsku državu.
Ništa od ovoga nije bilo potrebno. Prije desetak godina Putin je imao vrlo dobru situaciju. NATO je propadao pod teretom rata u Afganistanu i nerazumne intervencije u Libiji. Američki čelnici gunđali su zbog europskog slobodnog djelovanja, a europski čelnici doveli su u pitanje predanost Washingtona zajedničkoj obrani. Pozornica je bila postavljena za Putina. Uprskao je.
Ovogodišnji rat je stvari pogoršao. Čini se da je Putin jako podcijenio ukrajinsku vještinu i odlučnost, kao i europsku solidarnost. Saveznici u NATO-u okupljaju se u potpori Ukrajini i opskrbljuju njezine ratne napore. Druge zemlje koje nisu članice NATO-a shvaćaju ideju članstva ozbiljnije. Ruska valuta je u slobodnom padu, a strani kapital bježi iz zemlje", napisao je.
Sankcije će iscrpiti gospodarstvo
Također, još jedan aspekt u kojem je Putin pogriješio svakako jest to što je podcijenio Zapad, koji se ujedinio i nametnuo Rusiji ekonomske sankcije koje itekako nagrizaju njezino gospodarstvo, kako piše Euronews.
Zemlja trpi najgori napad inflacije u zadnja dva desetljeća. Rosstat, državna agencija za ekonomsku statistiku, priopćila je da je inflacija u ožujku dosegnula 17.3 posto, što je najviša razina od 2002. godine.
Neke ruske tvrtke bile su prisiljene ugasiti se. Lada je morala zatvoriti svoje pogone. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da bi grad mogao izgubiti do 200.000 radnih mjesta zbog stranih tvrtki koje zatvaraju poslovanje.
Više od 300 tvrtki povuklo se, a međunarodni lanci opskrbe uglavnom su zatvoreni nakon što su kontejnerske tvrtke Maersk, UPS, DHL i druge transportne tvrtke napustile Rusiju. Kako ekonomski analitičari prognoziraju, tek se očekuju prave pogubne reperkusije ovih sankcija na rusko gospodarstvo.
"Sankcije Rusiju guraju desetljećima unatrag"
Kako piše Vox, Rusija se suočava s dubokom recesijom, za koju Banka Rusije kaže da će biti "transformacijske, strukturne prirode", a ministarstvo financija predviđa da će se ruski BDP smanjiti za oko 8.8 posto u 2022. Očekuje se da će inflacija ove godine dostići čak 23 posto. Sve će to značiti poteškoće za obične Ruse, kojima se već sada smanjuju stvarni prihodi.
"Ove sankcije guraju Rusiju desetljećima i desetljećima unatrag. Stabilizirali su to, poduzeli su hitne mjere. To je bilo za očekivati. Ali to im dugoročno neće pomoći. Nećete još vidjeti ljude koji dugo čekaju u redu za hranu. Ali uz trenutni razvoj situacije, to je još uvijek vrlo moguće", rekao je za ovaj medij Yakov Feygin, stručnjak za političku ekonomiju s Instituta Berggruen.