KAKO doznajemo iz pouzdanih izvora uz predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Čedu Maletića i članicu Uprave Dubravku Kolarić koji mjesečno primaju plaću od 37 tisuća kuna, još barem dvoje visokopozicioniranih HPB-ovaca zaobišla je Vladina odluka iz srpnja 2009., prema kojoj šefovi državnih tvrtki smiju primati maksimalno 3,2 puta veću plaću od hrvatskog prosjeka. Na menadžerskim plaćama u državnoj banci nalazi se i izvršna direktorica HPB-a Boženka Mostarčić (oko 26 tisuća kuna), te savjetnica Tanja Šimunović (21,9 tisuća kuna), obje s boljim primanjima od, primjerice, Jadranke Kosor i svih ministara u Vladi!
Moramo stimulirati najbolje, izgubit ćemo ih!
Premijerka je odluku o limitu na plaće u državnim firmama donijela kao bitnu antirecesijsku mjeru, kojoj je državni menadžment trebao demonstrirati da zna štedjeti, i to mnogo prije negoli je stigao dekret o zabrani pijenja aromatizirane vode. U HPB-u pojašnjavaju da bi izgubili najbolje ljude ako ih ne bi novčano stimulirati.
"Banka je specifično trgovačko društvo i posluje u izuzetno konkurentnim uvjetima. Ukoliko ne uspije zadržati i privući stručne i sposobne kadrove, neće biti u stanju odgovoriti izazovima tržišta. To će se odraziti na rezultate poslovanja, tržišnu poziciju i vrijednost dionica. Jasno je da za svoje znanje trebaju biti adekvatno plaćeni, barem u približnoj razini koliko iste ili slične pozicije u konkurentskim bankama i usporedivim tvrtkama", odgovorila je Branka Kuzmanović iz agencije Hauska&Partneri, zadužene za dobar ugled jedine državne banke.
Protega je bio sjajno plaćen, pa je osumnjičen za zloporabu položaja
Argument o plaći kao stimulansu za dobro i savjesno poslovanje državnih menadžera, pada u vodu upravo na primjeru HPB-a: Josip Protega, predsjednik Uprave kojega je naslijedio Čedo Maletić imao je jednako izdašan mjesečni prihod, pa je spektakularno priveden u Remetinec, uz sumnje da je odobravao rizične kreditne plasmane, bez procedure, provjere kreditne sposobnosti i potrebnih garancija. Uz Protegu su, zbog sumnje u isto kazneno djelo, tada privedena još dva člana Uprave, Ivan Sladonja i Marijo Kirinić, koji su također "za svoja znanja bili adekvatno plaćeni". Valja ovdje spomenuti kako je velika vjerojatnost da su navodne poslovne poteze zbog kojih im prijeti kazneni progon počinili po političkom nalogu, pa se teza može i obrnuti: bi li za manju plaću bili manje spremni riskirati kad je plesanje po rubu zakonitosti u pitanju?
Nova Uprava, stare i izdašne plaće
Nova je Uprava, iako je dovedena još u rujnu 2009., menadžerske ugovore potpisala tek nedavno, a proteklih godinu i pol bila plaćena isto kao Protega i društvo. U pisanom odgovoru kojega je Index dobio od HPB-a, stoji, međutim, da nijedan Vladin akt nije prekršen.
"Potpisani menadžerski ugovori između Uprave i vlasnika banke, kojima su definirane i plaće Uprave, ne odstupaju od Vladine odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprave trgovačkih društava", odgovorili su u HPB-u.
Ako su probili limit, jesu li oštetili državu?
Koliko danas zarađuju menadžeri državne banke, nemoguće je doznati redovnim putem, jer plaću drže poslovnom tajnom. U šesnaest mjeseci koliko su novim menadžerima isplaćivane plaće kao i staroj Upravi, na račun im je sjelo ukupno 5, 15 milijuna kuna bruto, a da su se držali Vladine odluke o limitu plaća, bilo bi to 2, 76 milijuna manje. Jesu li za taj iznos oštetili državu kao većinskog vlasnika?