VELIKA Britanija jedna je od vodećih ekonomija svijeta, treća po veličini u Europi, nakon Njemačke i Francuske, i globalno financijsko središte.
Imaju velike rezerve ugljena, prirodnog plina i nafte, ali su one u opadanju pa je Velika Britanija od 2005. godine neto uvoznik energije. Uslužni sektor, pogotovo financijski - banke i osiguranja - ključni su pokretači britanske ekonomije.
Velika Britanija ima i vrlo efikasnu poljoprivredu koja s oko 1 posto od ukupno zaposlenih zadovoljava 60 posto britanske potražnje za poljoprivrednim proizvodima. Industrija koja je tijekom vremena izgubila na značaju doprinosi ekonomiji s oko 19 posto.
Dug oporava nakon Drugog svjetskog rata
Ekonomija Velike Britanije snažno je razvijena i integrirana u međunarodne tijekove. Iz Drugog svjetskog rata, iako su, naravno, bili na pobjedničkoj strani, izašli su s oslabljenom industrijom, a oporavak je potrajao desetljećima. Oporavku je doprinio ulazak u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu, kada dolazi do promjene u strukturi trgovačkih partnera - od bivših kolonija Velika Britanija sve se više okreće trgovini sa zemljama Europe.
Glavni investicijski partner Velike Britanije su SAD i Japan, čije tvrtke nerijetko tu zemlju odabiru za svoju europsku bazu. Također, za istočnoazijske brzorastuće i izvozno orijentirane ekonomije Velika Britanija je važno tržište.
Tijekom 80-ih prošli su kroz teško razdoblje kada je došlo do gubitka desetaka tisuća poslova u sektoru rudarstva i teške industrije. Tada dolazi do povećanja razlika u životnom standardu između sjevera zemlje, koji je ovisio o tim industrijama, i juga koji je nastavio s razvojem.
Nezaposlenost
source: tradingeconomics.com
Ekonomska snaga Velike Britanije crpi se iz njene pozicije globalnog financijskog centra, a poticaj razvoju došao je i iz eksploatacije plina i nafte koja je krenula 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća.
London - financijsko središte svijeta
U 21. stoljeće Velika Britanija ušla je s više od milijun zaposlenih u financijskom sektoru koji čini 20 posto BDP-a zemlje. Iako su se financijske usluge razvile i u nekim gradovima srednje veličine poput Leedsa ili Edinburgha, London je i dalje ostao glavno središte međunarodnih financijskih operacija, pa u Londonu danas ima više stranih banaka nego u bilo kojem drugom gradu na svijetu.
Javni dug
source: tradingeconomics.com
Usporavanje ekonomije nakon referenduma o Brexitu
Britanska ekonomija počela je usporavati nakon referenduma o izlasku iz EU-a održanog sredinom 2016. godine. Kako Velika Britanija ima vrlo snažne trgovačke veze s ostalim članicama EU-a kroz “jedinstveno tržište”, mnogi smatraju da bi napuštanje Unije moglo ugroziti njenu poziciju glavnog financijskog centra u Europi.
Aktualna vlada traži zadržavanje “posebnih” trgovačkih veza i nakon napuštanja EU-a, no pitanje je hoće li biti moguće zadržati koristi koje daje članstvo u Uniji bez ikakvih obaveza. Očekuje se da će Velika Britanija napustiti EU 2019. godine.