Kina je potrošila milijune na novu trgovačku rutu, a onda je izbio rat

Foto: EPA

"Jedno selo, dvije zemlje", bio je slogan Yinjinga na jugozapadu Kine. Stari turistički znak kaže da granicu s Mjanmarom čine samo "bambusove ograde, jarci i zemljani nasipi" - što je pokazatelj bliskog gospodarskog odnosa koji je Peking nastojao izgraditi sa svojim susjedom.

Sada je granica koju je BBC posjetio obilježena visokom metalnom ogradom koja prolazi kroz okrug Ruili u pokrajini Yunnan. Na nekim mjestima postavljene su bodljikava žica i nadzorne kamere.

Stroga kineska ograničenja zbog pandemije potaknula su razdvajanje, a u međuvremenu je izbio građanski rat u Mjanmaru, izazvanim krvavim državnim udarom 2021. Vojni režim sada se bori za kontrolu u velikim dijelovima zemlje, uključujući saveznu državu Shan duž kineske granice, gdje je pretrpio velike gubitke.

Kriza na njezinom pragu - granica je duga gotovo 2000 km - postaje skupa za Kinu, koja je uložila milijune dolara u Mjanmar kako bi otvorila trgovinski koridor. Ambiciozni plan ima cilj povezati jugozapad Kine s Indijskim oceanom preko Mjanmara, ali koridor je postao bojno polje između mjanmarskih pobunjenika i vojske.

Utjecaj Pekinga

Peking ima utjecaj na obje strane, ali prekid vatre koji je postignut u siječnju završio je. Sada se prešlo na vojne vježbe uz granicu i oštre riječi. Ministar vanjskih poslova Wang Yi posljednji je diplomat koji je posjetio glavni grad Mjanmara Nay Pyi Taw i pretpostavlja se da je uputio upozorenje vladaru Min Aung Hlaingu.

Sukob nije nikakva novost u osiromašenoj saveznoj državi Shan. Najveća mjanmarska pokrajina glavni je svjetski izvor opijuma i metamfetamina te utočište etničkih vojski koje se već dugo protive centraliziranoj vlasti. Živahne gospodarske zone stvorene kineskim ulaganjima uspjele su napredovati - sve do izbijanja građanskog rata.

Mjanmarska vojna hunta još uvijek kontrolira grad, jedno od njenih posljednjih uporišta u državi Shan. Pobunjeničke snage zauzele su druge granične prijelaze i ključnu trgovačku zonu na cesti za Muse.

Kinesko-mjanmarski ekonomski koridor

Ruili i Muse ključni su za trgovačku rutu dugu 1700 km koju financira Peking, poznatu kao Kinesko-mjanmarski ekonomski koridor. Ruta također podržava kineska ulaganja u energiju, infrastrukturu i rudarstvo rijetkih metala koji su ključni za proizvodnju električnih vozila.

Predsjednik Xi Jinping godinama je njegovao veze sa svojim resursima bogatim susjedom. Tada je izabrana čelnica zemlje Aung San Suu Kyi bila prisiljena napustiti dužnost. Xi je odbio osuditi državni udar i nastavio je prodavati oružje vojnoj hunti, ali nije priznao Min Aung Hlainga kao šefa države niti ga je pozvao u Kinu.

Peking je u slijepoj ulici. Ne sviđa mu se što građanski rat traje već tri godine i Min Aung Hlainga smatra nesposobnim. Kina se zalaže za izbore, ali ne zato što nužno želi demokraciju, nego zato što misli da to donosi mir i stabilnost.

Mjanmarski režim sumnjiči Peking da igra na obje strane - održavajući privid podrške hunti dok nastavlja održavati odnos s etničkim vojskama u saveznoj državi Shan. Analitičari primjećuju da mnoge pobunjeničke skupine koriste kinesko oružje. Za Peking je najgori mogući scenarij građanski rat koji se razvlači godinama, ali također strahuje od kolapsa vojnog režima, što bi moglo pogoršati kaos.

Pritisak na obje strane

Jedino što Peking može učiniti je pritiskati obje strane da pristanu na mirovne pregovore. Ta je situacija očita u Ruiliju. Grad koji je nekoć imao koristi od svog položaja uz granicu sada osjeća posljedice zbog svoje blizine Mjanmaru. Pogođene strogom karantenom u pandemiji, ovdašnje tvrtke pretrpjele su još jedan udarac kada prekogranični promet i trgovina nisu oživjeli.

Oslanjaju se i na radnu snagu s druge strane, koja je prestala pristizati. Kina je postrožila ograničenja u zapošljavanju stranih radnika i deportirala stotine onih koji su navodno bili zaposleni ilegalno.

Trg je pun mladih radnika, među kojima su i majke s malom djecom koje čekaju u hladu. Pripremaju svoju papirologiju kako bi bili sigurni da imaju sve što im je potrebno da dobiju posao. Oni uspješni dobivaju propusnicu koja im omogućava da rade do tjedan dana ili da se kreću preko granice. "Nadam se da dobri ljudi mogu reći objema stranama da se prestanu boriti. Tragično je da nema nikoga na svijetu tko bi se zauzeo za nas", kaže Li.

Za sada je Ruili sigurnija opcija za nju i Zin Aunga. Oni razumiju da je njihova budućnost u kineskim rukama, kao i Kinezi. "Vaša zemlja je u ratu", kineski turist govori mjanmarskom prodavaču žada s kojim se cjenka na tržnici: "Samo uzmi ono što ti dajem."

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.