STOPA nataliteta u Kini pala je 2020. godine ponovno na rekordno nisku razinu i nema naznaka da će uskoro porasti. Prošle je godine u Kini bilo samo 8.5 rođenih na 1000 ljudi, prema posljednjem godišnjaku koji je krajem studenoga objavio Državni zavod za statistiku.
Prema službenim podacima, to je najniža stopa ne samo od kada su se godišnjaci počeli objavljivati 1978. nego i od osnutka komunističke Kine 1949. godine, prenosi CNN.
Stručnjaci zabrinuti
Stopa nataliteta, koja je sada pala na jednoznamenkastu brojku, posljednji je zabrinjavajući znak pogoršanja kineske populacijske krize jer zemlja s 1.4 milijarde ljudi počinje gubiti svoju mladenačku prednost. Nacionalni popis stanovništva, koji se provodi jednom u desetljeću, otkrio je u svibnju da je prošle godine rođeno samo 12 milijuna beba, što je pad od 18 posto u odnosu na 14.65 milijuna u 2019. godini. Demografi su dugo predviđali da će Kina doživjeti populacijski pad u nadolazećim desetljećima, međutim neki stručnjaci sada su zabrinuti da bi se to moglo dogoditi mnogo prije nego što se očekivalo.
"Iz naše preliminarne prognoze temeljene na privremenim podacima, 2021. ćemo vjerojatno imati oko 10 milijuna rođenih ili čak manje. Naravno, to će značiti da Kina gubi stanovništvo", rekao je James Liang, profesor ekonomije na Sveučilištu u Pekingu.
Populacija će bilježiti pad
Liang nije jedini stručnjak koji je zabrinut. He Yafu, nezavisni demograf iz Guangzhoua, u studenom je na društvenim mrežama napisao da će kinesko stanovništvo vrlo vjerojatno ući u "negativan rast" 2021. godine. Nakon objave rezultata nacionalnog popisa stanovništva, u svibnju je predvidio da će se stanovništvo Kine početi smanjivati 2022. "Ali sada mislim da je moja prognoza od prije pola godine bila previše optimistična", napisao je Yafu.
Na temelju posljednjih podataka koje su objavile lokalne vlasti u Kini, on predviđa da će broj novorođenih beba ove godine biti između 9.5 milijuna i 10.5 milijuna. S obzirom na to da je posljednjih godina u prosjeku bilo oko 10 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, bude li broj novorođenčadi blizu donje granice predviđanja, to znači da će populacija zabilježiti pad.
Pad nataliteta problem je s kojim se susreću mnoge zemlje, ali u Kini je pad bio posebno velik zbog desetljeća duge politike jednog djeteta u obitelji. Kako bi zaustavila pad nataliteta, kineska je vlada 2015. objavila da će bračnim parovima dopustiti da imaju dvoje djece. No, nakon kratkog porasta u 2016. godini, nacionalna stopa nataliteta nastavila je padati, što je navelo vlasti da ove godine još više olabave politiku i dopuste troje djece, no malo je stručnjaka koji vjeruju da će to imati rezultata. U usporedbi s drugim industrijaliziranim zemljama sa sličnim stopama nataliteta, Kina unatoč gospodarskom rastu još uvijek zaostaje u BDP-u po stanovniku i ima relativno slab sustav socijalne skrbi.
Brzo starenje stanovništva i sve manje radne snage
Kineska stopa fertiliteta prošle je godine iznosila samo 1.3, što je među najnižima u svijetu, niža čak od 1.34 u Japanu. Ali kineski BDP po stanovniku je samo četvrtina japanskog. Nekoliko drugih zemalja s nižom stopom fertiliteta su Singapur (1.1) i Južna Koreja (0.84).
"Naravno, loša vijest za Kinu je da ovo nije kraj i da će Kina nastaviti gravitirati prema najnižem dijelu spektra tako da će vrlo brzo biti poput Singapura i Južne Koreje. Ako pogledate velike gradove u Kini, poput Šangaja i Pekinga, njihova je stopa plodnosti već najniža na svijetu, oko 0.7", rekao je Liang.
Brzo starenje stanovništva i sve manje radne snage moglo bi ozbiljno narušiti ekonomsku i socijalnu stabilnost Kine.
"To će financijski naštetiti Kini jer morate uzdržavati puno više starih ljudi s manje mladih. Ali najveća briga je to što će Kina izgubiti svoju prednost u razmjerima, budući da je danas najveće svjetsko tržište za gotovo sve. Ima vrlo učinkovit opskrbni lanac zbog svojih razmjera. A inovacijski kapacitet možda neće biti tako robustan ako Kina bude imala upola manje mladih ljudi nego danas", rekao je Liang za CNN.
Sve starije društvo također stavlja ogroman pritisak na mlađu generaciju, koja ionako sve više odgađa brak ili ga čak u potpunosti izbjegava. Prošle godine broj brakova pao je već sedmu godinu zaredom na 8.1 milijun, što je pad od 40 posto u odnosu na vrhunac iz 2013., pokazuje godišnjak Državnog zavoda za statistiku.
Desetljećima su lokalne vlasti prisiljavale milijune žena da prekinu trudnoće koje je država smatrala nezakonitima prema politici jednog djeteta. Sada izbacuju niz propagandnih slogana i politika kako bi potaknuli parove da imaju više djece. Uobičajeni poticaji uključuju novčane isplate, subvencije za nekretnine i produljenje rodiljnog dopusta.
Politika nije uspjela uvjeriti žene da rađaju
Ove je godine više od 20 pokrajinskih ili regionalnih vlada izmijenilo svoje zakone o planiranju obitelji, uključujući produljenje rodiljnog dopusta za žene. Na primjer, istočna pokrajina Zhejiang nudi 188 dana porodiljnog dopusta za treće dijete, a u sjevernoj provinciji Shaanxiju radnice mogu koristiti ukupno 350 dana plaćenog dopusta za rađanje trećeg djeteta. Ali politika nije uspjela uvjeriti žene da rađaju jer su zabrinute da će biti u još nepovoljnijem položaju budući da njihove kompanije nastoje izbjeći dodatni financijski teret.
"Žene će biti još više zabrinute za svoje karijere ako uzmu duži porodiljni dopust i ako porodiljni dopust bude plaćala njihova tvrtka", ističe Liang.
U središtu problema su visoki troškovi odgoja djeteta, posebno među rastućom srednjom klasom u Kini. Roditelji žele da njihova djeca uspiju te su spremni uložiti vremena i novca koliko treba. Iako su neki gradovi ponudili novčane poticaje, Liang je rekao da oslanjanje samo na lokalne vlasti nije dovoljno. Umjesto toga središnja vlada trebala bi odvojiti određeni postotak nacionalnog BDP-a za pružanje financijskih subvencija obiteljima, bilo u obliku plaćanja u gotovini, poreznih poticaja ili drugih naknada socijalnog osiguranja.
Kriza oko nekretnina
Još jedna prijeko potrebna promjena politike je širenje lanca vrtića, ističe Liang. Trenutno samo pet posto kineske djece mlađe od tri godine koristi usluge vrtića, a samo 20 posto tih usluga vodi vlada, navodi agencija Xinhua. No postoje i dublje ukorijenjeni strukturni problemi koje treba riješiti. Visoke cijene nekretnina i rastući troškovi obrazovanja, posebno u velikim kineskim gradovima, često se navode u anketama kao glavni čimbenici koji sprječavaju parove da imaju više djece.
Oba sektora su ove godine stavljena u središte pozornosti, uz dužničku krizu oko nekretninskog giganta Evergrandea i sveobuhvatan udar kineske vlade na industriju privatnog podučavanja. Iako kineska vlada to nikada nije izravno priznala, njezino suzbijanje nastave izvan škole, koje je stavilo veliki pritisak na djecu i rastući financijski teret na roditelje, javnost doživljava kao dio sveobuhvatnih napora da se poveća natalitet u zemlji.
Liang je rekao da je mjera samo rješavanje simptoma i da će je biti teško provesti na duge staze jer ljudi uvijek mogu pronaći načine da unajme privatnog učitelja. "Mislim da će dugoročno rješenje vjerojatno biti promjena režima upisa na fakultete", objasnio je Liang, misleći na notorno težak i konkurentan ispit koji milijuni kineskih studenata svake godine polažu kako bi se upisali na sveučilišta, u nadi da će osigurati prosperitetnu budućnost.
Takve intervencionističke mjere vjerojatno će biti samo prve od mnogih. Nakon godina neaktivnosti vlada je sada itekako svjesna ozbiljnosti problema i pokazala je dovoljno odlučnosti da ga riješi. Realno, najoptimističniji scenarij za Kinu je dosegnuti razinu plodnosti sličnu onoj u Europi, oko 1.6 ili 1.7, rekao je Liang: "Ali to će biti jako teško. Govorimo o trošenju pet posto BDP-a za poticanje rađanja ili rješavanju stambenog problema i problema obrazovanja."