NOVA studija je pokazala kako kiša sve češće pada na Grenlandu i zbog toga se ubrzava topljenje leda. Znanstvenici kažu kako su iznenađeni da kiša na Grenlandu pada čak i tijekom duge arktičke zime.
Na veliku ledenu površinu na Grenlandu pomno se pazi jer ona sadržava veliku količinu smrznute vode. Ako bi se sav taj led otopio, razina mora porasla bi sedam metara, a obalne populacije širom svijeta bile bi ugrožene.
Zimi na tom području obično pada snijeg, ne kiša, a taj snijeg potom izbalansira topljenje leda do kojeg dolazi ljeti.
Što su znanstvenici otkrili?
Znanstvenici su proučavali satelitske snimke leda na Grenlandu na područjima u kojima je uočeno topljenje leda. Kombinirali su te snimke s podacima koje skuplja 20 meteoroloških postaja.
U časopisu The Cryosphere su otkrili kako je u prvoj fazi istraživanja, prethodnih godina obično kiša padala dva puta. No od 2012. taj broj je porastao na 12 puta.
U više od 300 prilika između 1972. i 2012. godine kiša je topila led na Grenlandu, pokazuj izvješće. Uglavnom se to događalo ljeti kada je temperatura na tom području bila viša od nule.
No došlo je i do porasta kišnih padalina u zimskim mjesecima, iako se očekivalo da će u tom razdoblju polarna zima držati temperature ispod nule.
Što se događa kada na Grenlandu kiši?
Glavna autorica studije, Marilena Oltmanns iz GEOMAR istraživačkog centra u Njemačkoj, rekla je za BBC News kako su iznenađeni kišom tijekom zime.
“Ima smisla jer vidimo pritok toplog zraka s juga, ali ipak je iznenađujuće to povezati s kišom”, rekla je.
Drugi znanstvenik koji je radio na studiji, Marco Tedesco sa Sveučilišta Columbia u New Yorku, rekao je da veća količina kiše ima važne implikacije.
Čak iako kiša pada zimi, a potom se brzo zaledi, kiša mijenja karakteristike površine leda. On postaje glatkiji i tamniji te će se vjerojatnije lakše otopiti kada dođe ljeto.
Što je led tamniji, to će lakše upijati sunčevu svjetlost, a samim tim će se lakše i otopiti.
“Ovo otvara vrata svijetu koji je jako važno istražiti”, rekao je Tedesco i dodao kako se potencijalni utjecaj svega što se događa u proljeće i zimi na ono što se događa ljeti mora razumjeti.
Zašto je ovo važno?
Iako je Grenland jako udaljen, volumen leda koji je sadržan na njemu znači da će ono što će se dogoditi imati utjecaj na cijeli svijet.
U stabilnim vremenskim uvjetima, zimski snijeg će izbalansirati led koji se otopio i pao u ocean tijekom ljeta. Ali istraživanje pokazuje kako u zadnjem desetljećima led gubi veliku masu.
Iako ove promjene relativno malo doprinose porastu razine mora, dok ostatak porasta razine mora dolazi zbog zatopljenja oceana, strahuje se kako bi led koji se topi mogao ubrzati porast razine mora s porastom temperatura.
BBC je prije dvije godine objavio kako bi se Grenland mogao ubrzano početi topiti zbog porasta algi koje čine led tamnijim ii podložnijim topljenju.
Ovo je još jedan zabrinjavajući faktor o tome da se cijela ta regija zagrijava dvostruko brže nego ostatak planeta.
To bi zagrijavanje pak moglo poremetiti vrijeme u Europi i drugim dijelovima svijeta, ali i objasniti kako tok vlažnog i toplog zraka iz Atlantika dolazi sve do Greenlanda.
Što kažu drugi znanstvenici?
Za BBC su ovaj slučaj prokomentirali i drugi znanstvenici. Jason Box, stručnjak za glečere, rekao je kako se ovo istraživanje bazira na radu njega i njegovih kolega iz 2015. godine, u kojem su otkrili kako bi ljetne kiše mogle ubrzati topljenje leda na Grenlandu.
Njihova analiza pokazala je kako je potrebno 14 mm kiše da bi otopilo 15 cm snijega čak i ako je taj snijeg na temperaturi od -15 stupnjeva Celzijusa.
“Postoji taj prag, točka topljenja, a kada temperature prijeđu preko toga, pada kiša umjesti snijega”, rekao je.
“Nakon tjedana sunca, počela je kiša i u potpunosti transformirala površinu. Postala je tamna”, ispričao je profesor Box svoje iskustvo s Grenlanda dok je tamo provodio istraživanje.
Rekao je kako se tada uvjerio, tek kada je vidio svojim očima, da je kiša jednako važan faktor u topljenju leda na Grenlandu kao što je to i sunčeva svjetlost, javlja BBC.