Netko je objesio obezglavljeno tijelo vučice na prometni znak naziva mjesta kod Zvjerinca kraj Knina. Policija je nakon očevida pokrenula kriminalističko istraživanje, a lešinu će vjerojatno forenzički vještačiti Veterinarski fakultet kako bi se utvrdio uzrok smrti.
"Vuk naiđe na domaću životinju koja nije propisno čuvana i ona mu postane lagan plijen, on samo radi ono za što ga je priroda stvorila i tu ga ne možemo kriviti, možemo samo kriviti sebe što smo ostavili njemu ponuđeno. Kada bi stoka bila propisno čuvana, onda bi vuk potražio neki drugi plijen", komentirao je zoolog Josip Kusak s Veterinarskog fakulteta.
"Oštro osuđujemo ovakvo postupanje i tražimo još veću zaštitu vuka, ali uz nju i edukaciju koja bi pokazala zašto je vuk ugrožen i na koji način se problem može riješiti, na koji način čovjek može u tome pomoći", rekao je Luka Oman, predsjednik udruge Prijatelji životinja.
Prijeti kazna od 930 do 4000 eura
Premda stvaraju velike štete, vukovi su zaštićene životinje. Prema važećem zakonu, osoba koja ubije vuka, bit će kažnjena od 930 do gotovo 4 tisuće eura. Novinar Dnevnika Nove TV razgovarao je sa zoologinjom Dijanom Benetom.
"Ljudi većinom smatraju da su vukovi opasne životinje, zvijeri iz nekih horor priča, ali zapravo vukovi, prema mom mišljenju, žele se maknuti od ljudi. Naravno, imaju neku svoju markaciju da su oni zločeste jedinke, ali oni zapravo samo žive svoj život. Nezgodno je što su predatori, što ih sama biologija tjera da jedu druge životinje. Kao što je, na primjer, lav u Africi, tako je vuk u Europi. Top predator prirodno ima manji broj jedinki, i on zapravo kontrolira populaciju svog prirodnog plijena koji su biljojedi. Jer ako ne bi bilo predatora, broj biljojeda bi se povećao, a kako biljojedi jedu biljke, oni bi opustošili sve biljke u okolini i jedno bi išlo za drugim i taj ekosustav bi propadao", objasnila je Beneta.
U Hrvatskoj živi jedna vrsta vuka, canis lupus.
"On je rasprostranjen u Europi. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj nekoliko stotina jedinki. Oni su strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj i Europi jer se smatra da im je populacija ugrožena", dodala je zoologinja.
Na pitanje novinara o tome zašto vukovi dolaze blizu naselja te kakve su njihove migracijske navike, Beneta je objasnila da divlje životinje ne poznaju granice. Oni migriraju između Slovenije, Hrvatske, Bosne i Italije.
"Nezgodno je to što širenjem naših naselja, koja su više točkasto raspoređena, jednostavno ulazimo u njihove teritorije. Ako nalete na neobičnu pojavu kao što je ljudska aktivnost, oni se osjećaju ugroženi. Isto tako, kako im pada broj populacije njihovog prirodnog plijena, tako su primorani spuštati se i napadati stada, što je jako nezgodno", objasnila je Dijana Beneta.