INAUGURACIJOM Joea Bidena za 46. predsjednika SAD-a počinje novi zaokret u američkoj ekonomskoj politici. Bidena, naime, čeka velik posao na sanaciji šteta koje je u SAD-u ostavila (i još ostavlja) pandemija koronavirusa, pa bi sljedeće godine njegova mandata u Bijeloj kući trebale biti u znaku aktivnije uloge države u gospodarskom životu.
Među prioritetima Bidenove administracije bit će, kako su najavili iz Bijele kuće, obnova američke ekonomije od posljedica koronakrize. Taj je cilj visoko pozicioniran u planu rada novog američkog predsjednika i potpredsjednice Kamale Harris.
Biden obećava milijune novih radnih mjesta
"Predsjednik će raditi s Kongresom na usvajanju Plana američkog spasa kako bi promijenio tijek pandemije, izgradio most k ekonomskom oporavku i uložio u rasnu jednakost", poručuje se u priopćenju njegove administracije.
Dodaje se kako će Biden i njegov tim izgraditi bolju ekonomiju nakon pandemije koronavirusa i stvoriti milijune novih radnih mjesta jačanjem poduzetništva i ulaganjem u poslove budućnosti.
Bidenova administracija ima svoj New Deal po uzoru na Roosevelta
I dok se još čeka da nova administracija u Washingtonu, ovog puta pod vodstvom demokrata, pokrene ekonomski oporavak, valja podsjetiti da je Biden u kampanji najavljivao vlastiti New Deal u kojem bi važna poluga bila 1.3 bilijuna američkih dolara težak plan ulaganja u infrastrukturu - od modernizacije škola, preko izgradnje prometnica i investicija u IT sektor, pa do ulaganja u inovacije i novu, "zelenu" ekonomiju. Kada se tome dodaju i zahvati koje najavljuje u poreznom sustavu i sustavu socijalne skrbi, kao i paket mjera pomoći tvrtkama i građanima koje je koronakriza najteže pogodila, jasno je da je stimuliranje oporavka potražnje u najsnažnijoj ekonomiji svijeta visoko na popisu prioriteta Bidenove administracije.
Bidenov pristup očito se sviđa financijskoj zajednici. Tako su analitičari Goldman Sachsa nedavno objavili da drugi put u ovoj godini povećavaju izglede gospodarskog rasta u SAD-u. Dosad su, naime, očekivali rast američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od 6.4 posto, a sada računaju na stopu rasta od 6.6 posto. Kao razloge povećanja prognoza navode Bidenov plan oporavka američke ekonomije i ostale mjere usmjerene na suzbijanje koronavirusa. Prema posljednjim prognozama MMF-a, američko bi gospodarstvo u 2020. trebalo potonuti 4.3 posto, pri čemu valja naglasiti kako se podaci po tromjesečjima jako razlikuju, kao i da su brojke podložne daljnjim promjenama, ovisno o stanju pandemije.
"Veći rast raspoloživog dohotka i potrošnja države impliciraju snažniji gospodarski rast tijekom godine", pojasnili su u Goldman Sachsu svoje prognoze.
Očekuje se brži oporavak američkog nego europskog gospodarstva
"Tržišta očekuju brži oporavak američkog gospodarstva od europskog. Puno je Amerikanaca u koronakrizi izgubilo posao i puno je tvrtki ugašeno. Stoga su SAD-u potrebne nove mjere za oporavak, poput ulaganja u infrastrukturu, i tržišta ih očekuju, a Biden ih je najavio", ocjenjuje za Index makroekonomist Goran Šaravanja.
I Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa kaže kako je izgledno da će Biden veći naglasak staviti na izravno stimuliranje ekonomije, kao što je to 30-ih godina prošlog stoljeća radio Franklin D. Roosevelt. U biti, radi se o povratku na keynesijanski ekonomski model, u kojem država ima aktivnu ulogu u gospodarskom životu, posebno u kriznim vremenima.
Biden nema vremena za eksperimentiranje ekonomskim politikama
"Njegov plan je da kupovinom američkih dobara vlada pokuša potaknuti agregatnu potražnju. On to zove Buy American. Oko 300 milijardi USD će se potrošiti na istraživanje i razvoj, a pola od toga na obnovljive izvore, jer želi da SAD bude tehnološki lider. I čini se da će povećati minimalne nadnice", kaže za Index Pribičević.
Dodaje kako Biden nema vremena za "pipkanje" po ekonomskim politikama kao što je imao Barack Obama s obzirom na to da je koronakriza SAD bacila u tešku krizu. To, međutim, ne znači, kažu ekonomisti, da će Biden napraviti baš tako radikalan zaokret u ekonomskoj politici u odnosu na mandat Donalda Trumpa. Politike koje najavljuju demokrati trebat će financirati, pa je izgledan nastavak rasta i proračunskog deficita, koji je, prema dostupnim podacima, 2019. iznosio 4.6 posto američkog BDP-a, i javnoga duga, koji se bliži brojci od 80 posto BDP-a. Stoga bi se tu prije, kaže Pribičević, moglo govoriti o blagom zaokretu.
Za ministricu financija postavio je bivšu guvernerku američke središnje banke
"Bidenova ekonomska politika dijelom će biti nastavak Trumpove, dijelom je realizacija najava o ulaganju u infrastrukturu o kojima je također govorio Trump, ali ih nije ostvario, a svakako ima i novih elemenata koje Trump nije imao, posebno u poreznoj politici. Ima tu, dakle, svega, ali radi se ipak o njegovu planu i drukčijem pristupu nego u vrijeme Trumpa", napominje Šaravanja.
Svojevrsnu poruku Biden je, ističu ekonomisti, poslao već i izborom Janet Yellen za saveznu ministricu financija. Iza Yellen je mandat na čelu Feda, američke središnje banke, od 2014. do 2018. godine. Ekonomisti Yellen smatraju jednom od najuspješnijih ljudi na čelu Feda, budući da je tijekom njezina mandata znatno smanjena nezaposlenost u SAD-u. Naravno, to nije samo zasluga monetarne politike, ali smanjenju nezaposlenosti je svojim potezima pomogao i Fed, istodobno očuvavši nisku inflaciju.
Demontiranje antiglobalističke politike
I dok se na planu domaće ekonomske politike mogu očekivati ograničene promjene u odnosu na Trumpovo razdoblje, već sada je jasno da će Biden poraditi na demontiranju protekcionističke politike kakvu je kreirao njegov prethodnik. Već i najava Bijele kuće da će prvi poziv nakon inauguracije uputiti kanadskom premijeru Justinu Trudeauu puno govori o zaokretu na koji je nova administracija u Washingtonu spremna.
Trump je, naime, sa sjevernim susjedom imao zategnute odnose. Ti su problemi posebno do izražaja došli kada je SAD pregovarao s Kanadom i Meksikom o obnovi NAFTA-e, sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini, u kojem su SAD, Kanada i Meksiko. Iz Washingtona su tada stizale optužbe da su kanadski poduzetnici, a posebno poljoprivrednici, "dugo živjeli na američki račun". Spor je na kraju zaključen potpisivanjem novog, samo donekle izmijenjenog trgovinskog ugovora, koji se sada zove USMCA (po početnim slovima članica) i koji je nastavak NAFTA-e. Novi je sporazum na snagu stupio prošle godine.
Iz Bijele kuće su najavili i ponovno uključenje SAD-a u međunarodne inicijative iz kojih je Trumpova administracija istupila. Riječ je, prije svega, o Pariškom klimatskom sporazumu. Trumpova je administracija pokrenula i istupanje SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a prijetila je i izlaskom iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO). No Bidenova administracija neće imati takav antiglobalistički pristup.
Trump je u prve tri godine mandata imao velikih ekonomskih uspjeha
Iako je Biden preuzeo kormilo SAD-a u uvjetima recesije u koju je najmoćniju zemlju svijeta bacila koronakriza, treba reći da je u prve tri godine svog mandata Trump imao znatnih ekonomskih uspjeha. Primjerice, Trump je preuzeo vlast kada je stopa nezaposlenosti u SAD-u već bila prilično niska, 4.7 posto, a do kraja 2019. dodatno je smanjena, prema podacima američkih vlasti, na 3.6 posto.
Ubrzan je i gospodarski rast pa je tako američko gospodarstvo, prema podacima Svjetske banke, 2016. godinu zaključilo sa stopom rasta BDP-a od samo 1.6 posto, u 2017. stopa rasta je ubrzala na 2.4 posto, a u 2018. na 2.9 posto, da bi u 2019. američka ekonomija ostvarila rast od 2.2 posto.
Iako se ne radi o velikim stopama rasta (sasvim sigurno ne onima kakve ostvaruju Kina i druge brzorastuće ekonomije), one su u pravilu bile veće od onih u EU. Primjerice, podaci Eurostata pokazuju da je rast BDP-a u EU u 2018. iznosio 2.1 posto, a u 2019. samo 1.6 posto.
Trump je promovirao protekcionizam, ali bilo je i koristi od toga
Dijelom je to posljedica, kažu ekonomisti, Trumpove politike "America First". Uvođenjem carina na niz proizvoda iz Kine, ali i iz EU, te izmjenama sporazuma o NAFTA-i, Trump je administrativnim putem otežao uvoz i potaknuo domaću proizvodnju. Te su mjere, naravno, u suštini bile protekcionističke i antiglobalističke, ali ipak su koristile američkoj ekonomiji.
Kada se tome doda i utjecaj porezne reforme, kojom je nastojao porezno rasteretiti američko gospodarstvo, a posebno bogataše, rezultati nisu izostali te su kakve-takve koristi od njih imali i siromašniji slojevi stanovništva kojima je jačanje poduzetništva otvorilo nova radna mjesta i povećalo primanja. Stoga je i stopa siromaštva u SAD-u prve tri godine Trumpova mandata smanjena, odnosno pala je s 12.7 posto, koliko je iznosila 2016,. na 10.5 posto u 2019. godini.
Inventuru prve tri godine Trumpova mandata možemo privesti kraju zaključkom da je SAD uspio zadržati i vodeću ekonomsku poziciju u svijetu iako mu Kina već duže vrijeme opako puše za vratom. Podaci Svjetske banke pokazuju da je američko gospodarstvo i dalje najveće svjetsko gospodarstvo i čini oko četvrtine ukupnog svjetskog BDP-a.
SAD plaća visoku cijenu Trumpove populističke politike
No cijena "trumponomije" bila je velika za američke javne financije budući da je u Trumpovu mandatu znatno povećan proračunski deficit i javni dug. To je, napominje Pribičević, neuobičajeno za republikansku administraciju budući da se republikanci smatraju fiskalnim konzervativcima.
"Trump je populist. Malo njegovih politika bi se moglo okarakterizirati kao republikanske, pogotovo antiglobalizam", zaključuje Pribičević.
Ekonomske uspjehe iz prve tri godine mandata izbrisala je koronakriza
Osim toga, dio stručnjaka upozorava da je SAD-u ekonomski dobro išlo i prije Trumpa te da je Trump samo nastavio popravljati od ranije dobre rezultate. Tako je, pokazuju podaci koje je objavio BBC, prosječna godišnja stopa rasta BDP-a u SAD-u prve tri godine Trumpove administracije iznosila 2.5 posto, dok je u posljednje tri godine Obamine administracije iznosila neznatno manje, 2.3 posto. Obama je bio uspješniji od Trumpa u kreiranju novih radnih mjesta: dok je u prve tri godine Trumpove vladavine u SAD-u otvoreno 6.4 milijuna novih radnih mjesta, u posljednje tri godine Obamina mandata otvoreno ih je, pokazuju podaci koje je objavio BBC, sedam milijuna.
Uspjehe koje je ostvario u prve tri godine mandata Trumpu je izbrisala koronakriza. Stoga njegova nasljednika čeka težak posao oporavka. Za razliku od Trumpa, koji se u svojoj politici uglavnom oslanjao na bogatije slojeve stanovništva, Biden će u fokusu svoje politike, kako je najavljivao, imati srednji sloj.