Poljska nacionalna i konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) izgubila je nedavno parlamentarne izbore i sišla s vlasti, ali to nije umanjilo njezinu privlačnost za pojedine političare u Hrvatskoj. Štoviše, u subotu je, u pomalo konspirativnim okolnostima, osnovana hrvatska stranka Pravo i pravda (PiP), a njezini su utemeljitelji Mislav Kolakušić, Ivan Vilibor Sinčić i Ivan Lovrinović. Teško je od njih doznati pojedinosti o novoj stranci na političkoj sceni, piše Novi list.
Riječ je o prilično intrigantnom okupljanju, u kojem je, kako se može zaključiti, lider upravo Kolakušić. Taj bivši sudac gromoglasno je ušao u političku arenu predstavljajući se kao čovjek koji je u stanju razmjerno brzo riješiti krupne hrvatske probleme, poput korupcije, uz uvjet da dobije maksimalne ovlasti.
Kolakušić odavno ne razgovara s većinom hrvatskih medija, a Sinčić nije odgovarao na pozive i poruke novinara Novog lista. Lovrinović je rekao da ga nikad ništa nisu pitali pa ne moraju ni ovo te je prekinuo razgovor.
Kolakušić je smatrao kako bi trebao istovremeno obnašati dužnosti predsjednika vlade, ministra pravosuđa i ministra unutarnjih poslova da bi mogao jamčiti uspjeh u upravljanju Hrvatskom. Ulaskom u Europski parlament sa svojom listom, splasnulo mu je, međutim, zanimanje za domovinu i kao neovisni europski zastupnik gotovo isključivo se bavio globalnim temama.
U posljednje je vrijeme Kolakušić pregovarao o suradnji s Domovinskim pokretom, kao i s još nekim manjim desnim strankama. Domovinski pokret je zainteresiran za Kolakušića, zamjenik predsjednika te stranke Mario Radić u više je navrata kazao da imaju dosta podudarnih stavova s njim. Sa strankom i još nekolicinom poznatih političkih imena Kolakušićeva je pregovaračka pozicija sigurno jača.
Uzor u Poljacima
Sinčić je također 2019. izabran u Europski parlament, ali nije mu namjera bila aktivirati mandat, nego to omogućiti nekom drugom iz njegovog Živog zida. No u stranci je došlo do velikog sukoba jer je više kandidata htjelo konzumirati taj mandat. Naposljetku je Sinčić odlučio sam otići u Bruxelles, a Živi zid se urušio. Sredinom 2022. Sinčić je rebrendirao svoju antiestablišment opciju i nazvao je Ključ Hrvatske, ali bez posebnog političkog učinka. Upitno je koliko je ljudi uopće čulo za tu stranku.
Lovrinović se u političke vode otisnuo 2015., kada je na listi Mosta ušao u sabor. S vremenom se rastao s Mostom i pokrenuo vlastitu stranku Promijenimo Hrvatsku. U koaliciji sa Živim zidom Lovrinović je na prijevremenim izborima 2016. zadržao parlamentarni status, ali su 2020. zajednički propali. Ne čudi stoga što se Lovrinović sada udružuje s Kolakušićem u pokušaju revitaliziranja svoje političke karijere.
Ranije se Kolakušić, Sinčić i Lovrinović nisu svjetonazorski određivali, politički su djelovali izvan ideoloških kategorija. Nije ih se moglo strogo definirati ni kao desnicu ni kao ljevicu. Ali iz naziva njihove nove stranke Pravo i pravda, koji je doslovan prijevod imena izrazito desnog poljskog PiS-a koji vodi Jaroslaw Kaczynski, jasno se naslućuje kojim će političkim smjerom ta trojka nastaviti.