KAKO komentira prosvjed poduzetnika protiv korona-mjera? Smatra li da treba omekšati neke mjere ili je za nastavak zaključavanja dijela gospodarstva? Koliko će problemi s isporukom cjepiva usporiti borbu protiv koronavirusa i normalizaciju života? Kako objašnjava da različite mjere u nekim zemljama daju posve drukčije rezultate? Na N1 je gostovao epidemiolog, član Znanstvenog savjeta hrvatske vlade i zastupnik SDP-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Branko Kolarić.
Kolarić kaže kako može razumjeti ljude koji su nezadovoljni ekonomskim mjerama.
"Ono što poziva ljude na prosvjede je osjećaj nepravde i nepravedne raspodijeljenosti tereta krize. Nisam donosio odluke oko toga tko može prodavati kavu. I meni se čini nelogično. Ako nešto nije dovoljno razjašnjeno, treba objasniti zašto je tako. Imali smo i prije neke nelogične mjere, pa to treba korigirati", rekao je Branko Kolarić.
Kazao je kako okupljanja nisu dobra, epidemiološki gledano.
"Važno je da se pokuša ljudima objasniti zašto se to događa i da dobiju obeštećenje. Dobro razumijem – brat mi je konobar koji je ostao bez posla i duguju mu plaću. Razumijem te ljude. No ugostiteljski objekti su mjesta koja su rizična za širenje virusa.
Kad smo imali 5000 zaraženih na dan, nismo mogli znati kako su se zarazili. Tamo gdje se zadrže duže od 15 minuta bez maske, postoji mogućnost zaraze. Ono što nije nužno bi trebalo ili zatvoriti ili bi trebalo raditi ograničeno, kako bi se spriječilo i ograničilo širenje virusa", kaže Kolarić. Mjere smo u ugostiteljskim objektima imali i ranije, ističe, ali ih se nismo pridržavali.
Na pitanje provođenja i održavanja mjera, kaže, odgovara politika.
"Stručna procjena epidemiologa je o riziku, ali odluke se donose politički. Mi dajemo preporuke, a vlada daje ekonomski paket", kazao je.
"Prognoze za Hrvatsku nema, virus je nepredvidiv"
Modeli predikcije imaju malu vrijednost u ovoj epidemiji, jer je velik niz faktora, ističe.
"Za ovakvu pandemiju vidjeli smo da su matematički modeli predviđanja manje pouzdani", kazao je.
Zašto mjere ne djeluju u Sloveniji, imaju 817 novozaraženih na 100.000?
"Nisam dovoljno upoznat sa situacijom, ali oni su iznimka. Bilježe pad, no dugo im se zadržava visoka incidencija. Imaju i visoku smrtnost.
Pitanje je kako će biti narednih tjedana u Hrvatskoj. Ljudi su se ukopali u rovove i nema više argumentacije. Nakon dugo vremena bilo je 17 preminulih u danu – što je super, naspram 100 preminulih", rekao je Branko Kolarić i kazao kako su skeptični oko popuštanja mjera.
"Umrlih je više nego što se bilježi"
Saša Srića misli da je tri do četiri puta veći broj zaraženih nego što se to smatra.
"Broj jeste nešto veći sigurno, ali važan je broj pozitivnih među testiranima, a on je sada na 5-10 posto. Nama je broj umrlih manji nego ranije. Imamo trend spuštanja", rekao je.
70-80 posto umrlih iz Domova za starije u Hrvatskoj je umrlo u bolnicama, naglašava. Kaže da je ukupna brojka onih koji su umrli od virusa nešto veća nego ona koja se bilježi, zbog toga što nisu svi umrli bili u bolnicama.
"Bilo je i oboljelih koji umru i van bolnica, pa je brojka od oko 5000 veća za nekih 500", kazao je.
Incidenciju bi bilo dobro čuvati na što nižoj razini do procjepljivanja većeg broja ljudi, naglasio je epidemiolog.
Kazao je kako je u prosincu prijetilo pucanje zdravstvenog sustava.
"Kada smo imali 3000 zaraženih na dan, sustav je bio na rubu pucanja. 5000 ljudi je umrlo, a da se nisu mogli vidjeti sa svojim obiteljima… Sestre u Domovima za starije su u skafanderima 12 sati…", nabrajao je Kolarić. "Ni jedna si država ne može dopustiti da bolnički sustav ne može pružiti hitnu zdravstvenu skrb", rekao je.
Domove za starije smo prve procijepili, ističe.
U Hrvatskoj u 2020. najviše umrlih od Drugog svjetskog rata
"60-70 posto stanovnika domova je procijepljeno prvom dozom, dobit će i drugu, a dio je preležao koronu", rekao je.
Zagreb je otvorio domove za posjete, što smatra dobrim potezom, a kaže kako je u udjelu umrlih 15 posto domova za Starije, dok je u Belgiji to 50 posto.
"Oko 800 ljudi u Domovima je umrlo, ali u drugim je zemljama ta brojka puno veća", kazao je Kolarić. Rekao je i kako je učinak virusa na smrtnost jasan. "U Hrvatskoj je u prosincu umrlo 7300 ljudi, a u prošloj godini najviše ljudi od Drugog svjetskog rata", kazao je.
Mi sada dobivamo 17-20.000 doza cjepiva tjedno, pa ćemo cijepiti potom i dalje, kazao je.
"Nije etično prodati Izraelu za dvostruku cijenu, a ne isporučiti Europskoj Uniji dogovorene doze", naglasio je.
Kazao je kako bi Imunološki zavod mogao proizvoditi cjepivo, no da je sada upitna isplativost ponovnog pokretanja proizvodnje.
Cjepiva štite i protiv novih sojeva, kazao je.
"Za sada imamo dokaz da se novi sojevi šire brže 30-40 posto. U Britaniji britanski soj se brže širi i više je rasprostranjen nego primarni soj", rekao je.
"Cijepiti se treba, svako je registrirano cjepivo dobro"
"Cjepiva koja su registrirana su dobra i cijepiti se treba, a ja bih se cijepio prvim koje dobijem. Sva cjepiva štite od težih oblika bolesti i smrtnog ishoda", naglasio je.
AstraZeneca nije napravila dovoljno istraživanja na starijim ljudima, pa ga se zato ne preporučuje starijima od 65, no Kolarić kaže kako misli da će oni napraviti istraživanje po tom pitanju.
"Čim završimo idući tjedan drugu dozu cjepiva za Domove, plan je pozivati starije dobne skupine, iznad 65 godina, a potom kronične bolesnike i mlađe. Trajanje cijepljenja svih građana će ovisiti o dozama koje se dogovore", rekao je Kolarić.
Kazao je kako osim ruskog i kineskog postoji i indijsko cjepivo, a da svako cjepivo koje prođe proces registracije treba uzeti u obzir.
U Hrvatskoj se sada Pfizerovo cjepivo koristi u domovima za starije jer se odmrzne i može ga se brzo podijeliti.
Brzo razvijanje cjepiva ne znači da ono nije dobro
"Ne bi zagovarali cjepiva da nisu sigurna. Brzo se moglo razviti jer to nisu nove tehnologije cjepiva", kazao je Kolarić.
U studenom je apelirao da se uvedu strože mjere, a potom mu se, kao i još četvero znanstvenika, Frka Petešić zahvalio na suradnji. Nakon toga, Frka Petešić je povukao rečeno.
"Bilo je stresno. Situacija u kojoj smo epidemiološki bili bila je loša, zdravstveni nam je sustav počinjao pucati, a na kraju je došlo do nesporazuma… No to se kasnije izgladilo. Pritisci su različiti. Nije jednostavno donositi ovakve odluke.
Situacija je sada bolja, kada imam neku ideju pošaljem mail Capaku, Božinoviću, kolegama iz Savjeta… Uvijek je bolje nešto raditi nego samo kritizirati", rekao je Branko Kolarić.
Preležao srednje teški oblik bolesti
On je prije mjesec dana obolio od korone.
"Bio sam žalostan, jer se čuvam, držim se mjera. Vjerujem da sam se zarazio na druženju kod brata, i to preko nećake koja je u školskoj dobi. Školska djeca dovode do porasta broja zaraženih – oni uglavnom nemaju posljedice, ali zaraze druge koji ih imaju.
Mene je iscrpilo jako, dva tjedna sam imao visoku temperaturu, mentalno i emotivno sam bio iscrpljen. Ne znam hoću li imati neke posljedice za koju godinu. Neki ljudi dobili su nekoliko tjedana nakon oboljenja emboliju pluća i od nje umrli.
Ne znamo što bolest nosi i trebamo je izbjeći. Ona je za 80 posto ljudi jednostavna, ali za 20 posto nije", rekao je Branko Kolarić.
Pandemija mu je, kaže, život bacila u skroz drugu sferu. "Mislim da radim nešto korisno, pa sam spreman i na kritike", kazao je Kolarić.