Screenshot: YouTube/Fox
Cilj tog ogromnog projekta je zaustavljanje ilegalne imigracije, trgovine drogom i kriminala.
Koliko bi taj projekt koštao?
Koštao bi milijarde, ali se ne zna točno koliko.
Dio 3200 kilometara duge granice s Meksikom, točnije oko 1050 kilometar, već ima ogradu koja blokira ulazak ljudi i/ili vozila. Međutim, izgradnja još samo 665 kilometara ograde koštala bi 11,4 milijarde dolara, po ranijoj procjeni američke Agencije za zaštitu granica i carinu.
Trump nije jasno rekao koliko će koštati njegova ideja. Njegove procjene kretale su se od četiri milijarde dolara do "desetak milijardi dolara". Arhitekti i inženjeri rekli su da bi to koštalo mnogo, mnogo više.
Časopis MIT Technology Review, koji izdaje tehnološki fakultet u Massachusettsu, procijenio je u članku krajem prošle godine kako bi gradnja 1600 kilometara zida od čelika i betona koštala od 27 do 40 milijardi dolara.
"Ostavimo po strani pitanje je li mudro napraviti zid uzduž američko-meksičke granice ili tko bi to trebao platiti. On se jednostavno ne može napraviti za cijenu koju je iznio Donald Trump", objavljeno je u tom članku.
Gdje će naći novac?
Niti to nije baš jasno.
Zasad Bijela kuća može preusmjeriti samo postojeće fondove. Kongres, koji je pod kontrolom republikanaca, morat će odobriti nova sredstva za tu svrhu. Ne treba zaboraviti da je Trumpova stranka prošlo desetljeće provela držeći predavanja o fiskalnoj razboritosti.
Trumpova uredba daje nalog ministru za domovinsku sigurnost Johnu Kellyju da "identificira i, u mjeri dopuštenoj zakonom, doznači sva sredstva saveznih fondova za planiranje, projektiranje i izgradnju fizičkog zida duž južne granice".
Također zahtijeva da "procijeni i razvije dugoročne zahtjeve za financiranje zida, uključujući pripremanje zahtjeva za proračun Kongresa za sadašnju i iduću fiskalne godine".
"Postoji puno mehanizama financiranja koji se mogu koristiti", rekao je u srijedu glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer.
"U ovome trenutku njegov cilj je je pokrenuti projekt što je prije moguće korištenjem dostupnih fondova i resursa, a zatim krenuti dalje i raditi s Kongresom na rasporedu odobravanja sredstava", kazao je Spicer.
Trump je više puta rekao da će natjerati Meksiko da plati zid, možda posezanjem za doznakama koje meksički migranti šalju kući. Prošle godine je ukupan iznos tih doznaka bio 25 milijardi dolara.
Međutim, Meksiko je kategorički isključio mogućnost plaćanja izgradnje zida.
Kako bi izgledao?
Trumpova uredba definira predloženi zid kao "granični, fizički zid ili neku drugu jednako sigurnu, graničnu i neprolaznu fizičku barijeru".
U jednom trenutku Trump je razmatrao montažne elemente od armiranog betona, što povlači za sobom logističke probleme: pristupne ceste, zapošljavanje vojske radnika tijekom nekoliko godina.
Za izgradnju zida potreban je dovoljno dubok temelj kako bi se zajamčila stabilnost i onemogućilo kopanje tunela.
I opet, za to je potrebno puno novaca. Prema procjeni Todda Sternfelda, direktora jedne teksaške tvrtke koja se bavi montažnim betonskim ogradama i drugim zaprekama, najmanje 26 milijardi dolara.
Druge prepreke za izgradnju zida
Rio Grande formira prirodnu granicu između Meksika i Teksasa. Zakoni zabranjuju konstrukciju koja bi ometala upravljanje poplavama ili ometala dijeljenje resursa. Postoji i međunarodni ugovor koji zabranjuje zemljama bilo kakvo preusmjeravanje vodenog toka.
Štoviše, Trump ne može napraviti što god želi s terenima uzduž granice jer je većina njih u privatnom posjedu. To znači da bi izgradnja zida podrazumijevala izvlaštenje, a time i sudske postupke i znatne odštete. To bi se negativno odrazilo i na političkom planu.
Sviđa li se Amerikancima ideja o izgradnji zida?
Čini se da su Amerikanci podijeljeni oko te ideje. Anketa koju je proveo Morning Consult/Politico, objavljena u srijedu, pokazala je da 47 posto birača podržava izgradnju zida, a 45 posto je protiv.
Kritičari kažu da je prijedlog o zidu besmislen jer se, među ostalim, većina droge krijumčari u Sjedinjene Države preko legalnih graničnih prijelaza.
A ako je cilj spriječiti ulazak ilegalnih imigranata, njihov broj se već smanjo gotovo do razine iz ranih sedamdesetih godina, navodi Washingtonski ured za Latinsku Ameriku.