Od početka godine broj migranata koji su ilegalno ušli u BiH drastično se povećao - čak 70 posto.
Samo u prva dva mjeseca otkriveno je 3550 migranata koji su ilegalno ušli u tu zemlju. To su službeni podaci Granične policije BiH. Većina njih putuje bez putnih isprava i želi stići u neku od država Europske unije (EU), najčešće Njemačku, Italiju, Austriju... Oni dolaze u BiH, koja je, pak, i sama u europskom vrhu po iseljavanju.
Merhinisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH, izjavila je da je u posljednjih 10 godina ovu zemlju napustilo oko 600.000 stanovnika. Ako se ovakav trend nastavi, procjene su da će BiH do 2060. izgubiti od 50 do 70 posto stanovništva.
O iseljavanju iz BiH, ali i zemalja Balkana, pišu i inozemni mediji. Nedavno je njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), između ostalog, napisao kako su političari u regiji zapadnog Balkana kasno shvatili ozbiljnost demografskog stanja te da se natječu oko dovođenja stranih radnika.
"Nova stvarnost stavit će društva u balkanskoj regiji pred teške izazove", upozorava FAZ, "jer će doseljenici iz Azije i Afrike rađati djecu, kupovati nekretnine, njegovati svoje tradicije i religije i promijeniti izgled gradova na jugoistoku Europe, na što u toj regiji nisu navikli". Novine naglašavaju da je "očit konfliktni potencijal". Kako će ove probleme riješiti BiH kada se s njima suočavaju i daleko razvijenije zemlje EU?
Za stabilnost Europe ključno upravljanje migracijama
Za prof. dr. sc. Anđelka Milardovića, voditelja Instituta za europske i globalizacijske studije (INEGS) i osnivača i direktora Europskog centra za migracijske studije (ECMS), pitanje migracija je ključno za Europu, posebno u ovoj izbornoj godini.
"To je hamletovsko pitanje današnje Europe i EU. Europa se zbog demografskog sloma našla na raskrižju. Depopulacija, starenje i iseljavanje tvore nerješivu političku geometriju. Zbog depopulacije osuđena je uvoziti radnu snagu kako bi funkcionirala ekonomija", rezimira Milardović za Deutsche Welle.
Podsjeća da u Europu stižu regularni, prisilni (migracije potaknute ratovima) i migranti koji ilegalno ulaze na europsko tlo.
"Da bi Europa sačuvala stabilnost", smatra, "mora još bolje regulirati i upravljati migracijama".
"Migracije utječu na promjenu identiteta Europe"
"Migracije već sada utječu na promjenu identiteta Europe, a u budućnosti još više. Za to nisu krivi oni 'drugi' koji dolaze, kriva je Europa koja se dovela u ovu situaciju", kritičan je ovaj znanstvenik o odnosu EU prema migracijama.
O europskom pristupu integraciji doseljenika kaže kako postoji okvirna strategija, no i da svaka članica slijedi vlastite nacionalne interese pokušavajući balansirati između okvirne EU strategije i nacionalnih strategija integracije.
"Mišljenja sam da se EU nije proslavila integracijom stranaca. Da se proslavila, ne bismo danas u Francuskoj, Njemačkoj i šire u EU-u imali paralelna društva. Ono što zagovaram u okviru INEGS-a je jezična integracija stranaca kao pretpostavka njihove cjelovite integracije. Bez jezika stranci su socijalni otok u okviru simboličke stvarnosti neke kulture društva. Strani su sebi i drugima", smatra Milardović.
Što Europa želi od migranata?
Ali pitanje je što Europa želi od migranata. Je li to jeftina radna snaga ili visoko obrazovani stručnjaci? Milardović smatra da će umjetna inteligencija utjecati na promjenu strukture radne snage i generiranje novih migracija, kako unutar EU, tako i na globalnoj razini prema EU.
Ipak, stav ovog politologa nije optimističan za budućnost članica EU po ovom pitanju. "Ovakva Europa na raskrižju i s demografskim slomom, bez doseljenika neće moći. Glede potencijala, valja kazati da je on u korelaciji s kvalitetom i njihovim kvalifikacijama", naglašava Milardović.
Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, upozorio je na, kako kaže, promašenu javnu politiku u posljednjih 30 godina.
"To je 'otjeralo' obrazovanu, mladu populaciju i potaklo uvoz neobrazovane i manje kvalificirane radne snage. Kakva je onda budućnost Hrvatske i ostalih članica EU ako potiču iseljavanje najobrazovanijih i uvoz neobrazovanih ili skromno obrazovanih? Po meni distopijska", kaže Milardović.
"Gastarbajteri" su drukčiji
Ali usporedba s nekadašnjim "gastarbajterima" u Njemačkoj 60-ih godina prošlog stoljeća je drukčija.
"Oni iz Hrvatske i prostora bivše Jugoslavije, Italije, Španjolske, uvelike su integrirani. No, što je s pripadnicima turske populacije koja godinama živi u Njemačkoj i nije do kraja integrirana? I tu Njemačka nije uspjela jer ima nedovršeni model integracije stranaca", zaključuje ovaj profesor.
U međuvremenu europske države pooštravaju mogućnosti korištenja socijalnih prava, na što zapravo računa značajan broj migranata, a europska administracija ograničava ulaz strancima i migrantima. Čini se da je Europa, pritisnuta problemima, za razliku od 2015. i masovnog otvaranja granica, posebno u Njemačkoj, puno opreznija.
Težnje za promjenom socijalno-demografske strukture
Dr. sc. Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalistička psihologija i Kriminalistički intervju, Metodika istraživanja i dokazivanja terorizma i ratnih zločina, smatra da su potezi pojedinih zemalja zakašnjeli i da se usložnjava sigurnosno i socijalno pitanje.
"Nedvojbeno je da će se migrantska populacija politički instrumentalizirati i da će politički subjekti koristiti ovaj fenomen za promociju i ostvarivanja benefita kod glasačkog tijela, ali i da političari unutar EU-a koji podržavaju ovakve migracije imaju ekonomske interese zbog jeftine radne snage i za niže kvalificirane poslove", kaže Dizdarević za DW.
To, kako zaključuje, vodi diskriminaciji, segregaciji i getoiziranju, što smatra ozbiljnim sigurnosnim problemom u današnjoj Europi.