Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je nove podatke o depozitima građana Hrvatske u bankama. U suštini se radi o tome koliko novca građani Hrvatske drže na bankama, bez obzira je li riječ o žiro-računima, tekućim računima, multivalutnim računima ili štednim računima.
Podaci su prikupljeni 30. lipnja ove godine pomoću OIB-a, tako da se radi o podacima za svaku fizičku osobu i obrtnika bez obzira ima li novac u jednoj ili više banaka. Iz HNB-a tvrde da je u proteklom desetljeću, točnije od 2014., smanjena nejednakost u pogledu raspodjele novčanih sredstava u bankama među građanima Hrvatske.
Više od pola građana ima manje od 1000 eura na bankovnim računima
Većina građana Hrvatske u bankama ima manje od 1000 eura. Točnije, 51.18 posto građana je vlasnik depozita u bankama u iznosu od 0 do 999 eura. U ukupnom iznosu oni imaju manje od 1 posto ukupne količine depozita na računima u bankama.
Druga najveća skupina su građani koji su na bankovnim računima imali od 1000 do 4999 eura. 20.77 posto građana imalo je u bankama više od 999, ali manje od 5000 eura. Zbroje li se dvije najveće skupine, dobiva se podatak da 71.94 posto građana Hrvatske na računima ima manje od 5000 eura.
0.1 posto najbogatijih ima više od 10 posto ukupnog iznosa na računima u bankama u Hrvatskoj
Ukupno 3.3 milijuna građana ima depozit u bankama, u što spadaju svi koji imaju račun otvoren u Hrvatskoj, bez obzira žive li tu ili ne. U tu brojku sigurno spada i velik broj onih koji su se odselili u inozemstvo.
288 tisuća građana ima između 5000 i 10.000 eura na računima, 252 tisuće ima između 10.000 i 20.000 eura, a 230 tisuća ima između 20.000 i 50.000. 95 tisuća građana ima između 50.000 i 100.000 eura, a 56 tisuća između 100.000 i pola milijuna eura na računima u bankama.
Najbogatijih 0.1 posto, prema novcu na računima u bankama, ima ukupno 3219, a oni imaju više od pola milijuna eura na računima.
Sve skupine su od 2014. povećale sredstva u bankama, neke višestruko
Od 2014. iznos depozita povećao se u svim kategorijama. U 20 posto onih s najmanje depozita ukupan iznos se više nego učetverostručio, s 897 tisuća eura na 3.85 milijuna eura. Najmanji rast sredstava na računima u bankama imalo je 1 posto onih s najveći pojedinačnim depozitima, s 8.3 milijuna na 10.6 milijuna. To znači da se nejednakost gledana prema iznosima na bankovnim računima smanjila od 2014.
Ali razlike su velike. 20 posto onih s najmanjim sredstvima na računima ima medijalno 3 eura na računu, što znači da pola ima manje od 3 eura, a pola više. U tu skupinu spada 656 tisuća građana. 1 posto onih s najvećim iznosima, odnosno 33 tisuće građana, na računima u bankama ima medijalno 207 tisuća eura.
Pola odraslih u Hrvatskoj ima bogatstvo veće od 34.837 dolara, pola manje
Sredstva na bankovnim računima ne govore sve o bogatstvu. To je samo jedan oblik bogatstva, dio financijskog bogatstva.
Za bolju sliku o bogatstvu iz sredstava na računima treba uključiti podatke o dionicama, obveznicama i sličnim financijskim instrumentima, podatke o nefinancijskoj imovini i dug. Investicijska banka UBS definira bogatstvo kao tržišnu vrijednost financijske imovine plus nefinancijska imovina (uglavnom kućište i zemljište) minus dugovi.
Pema njenim podacima, medijalno bogatstvo po odrasloj osobi u Hrvatskoj iznosi 34.837 dolara. Prema tome su građani Hrvatske bogatiji od građana Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Češke, Poljske i Litve unutar EU.
Od susjednih zemalja puno su bogatiji odrasli građani Slovenije (75.600 dolara) i Crne Gore (43.438 dolara). Siromašniji su građani Mađarske (26.416 dolara), Srbije (16.462 dolara) i BiH (16.484 dolara). Radi se o medijanima, što znači da pola odraslih stanovnika navedenih država ima više financijske i nefinancijske imovine umanjene za dug, a pola manje.
Kolika je dohodovna nejednakost u Hrvatskoj?
Mjereno po dohotku, Hrvatska nema izražen problem nejednakosti. Gini koeficijent, najčešće korištena mjera dohodovne nejednakosti, niži je od prosjeka EU. U Hrvatskoj je 2022. iznosio 28.5, a na razini EU 29.6. Što je koeficijent manji, to je manja nejednakost.
Dohodovna nejednakost u Njemačkoj je veća (28.8), ali je manja u državama kao što su Mađarska (27.4), Poljska (26.3), Češka (24.8), Slovenija (23.1) i Slovačka (21.2). S druge strane, veća nejednakost dohodaka je u susjednoj Crnoj Gori (31.5) i Srbiji (32).
Općenito je Hrvatska po pitanju dohodaka postala "jednakija" (Gini koeficijent se smanjuje). To dokazuju i podaci HNB-a o kretanju sredstava na bankovnim računima između 2014. i 2023. jer su ukupna sredstva rasla puno više za 40 posto građana s najmanjim pojedinačnim iznosima na računima nego za onih 10 posto s najvišim iznosima na računima.
Ekonomski rast povećava bogatstvo svih ljudi
Velike razlike ipak ostaju. Pola građana ima manje od 1000 eura u bankama, a 10-ak posto više od 20.000 eura. No važno je primijetiti da se razlike smanjuju u godinama ekonomskog oporavka i rasta BDP-a od 2015. To sugerira da rješenje nejednakosti nije u borbi za zadržavanje trenutnog stanja i obranu trenutnih povlastica, nego u stvaranju poticajnog okružja za gospodarski rast.
Socijalna država postoji u svim razvijenim državama, od SAD-a do članica EU, ali je bitan način na koji funkcionira. Primjerice, skandinavske zemlje poznate su po snažnoj socijalnoj državi pa su ipak među najslobodnijim ekonomijama na svijetu (mjereno indeksom ekonomskih sloboda) i imaju visok udio radno aktivnog stanovništva (puno veći postotak ljudi radi nego, primjerice, u Hrvatskoj).
Žele li građani Hrvatske biti bogatiji, moraju napustiti dosadašnje zablude koje su u godinama nakon svjetske financijske krize dovele do ekonomske stagnacije, opadanja realnih plaća, nezaposlenosti i iseljavanja. U tom periodu eksplodirao je javni dug povećavši se s razine ispod 40 posto BDP-a na više od 80 posto BDP-a. Obrana starih zabluda i dokazano pogrešnih politika dovodi do smanjivanja bogatstva svih ljudi.