PROSJEČNA neto plaća programera u Hrvatskoj iznosi 9932 kune, pokazuje istraživanje Tomislava Grubišića, direktora Bornfighta i Mediatoolkita, koje je provedeno na tri tisuće ispitanika.
Istraživanje uzima u obzir programere koji rade za hrvatske firme, bez obzira na vlasništvo, i koji su zaposleni na ugovor o radu ili studentski ugovor. Analiza ne obuhvaća freelancere i sve one koji rade preko paušalnih obrta, kao ni one koji rade iz Hrvatske za neku firmu u inozemstvu.
IT stručnjaci u inozemstvu zarađuju daleko više
> Analiza 3000 plaća programera
Iako je plaća od gotovo 10 tisuća kuna u Hrvatskoj iznadprosječna, IT stručnjaci u inozemstvu zarađuju daleko veće iznose, što je mnoge motiviralo da posao pronađu izvan Hrvatske, a poseban problem za zadržavanje ovog vrlo traženog profila stručnjaka su visoki porezi i doprinosi na plaće.
Programer s plaćom od 10.000 kuna košta poslodavca preko 18.000
Programer s plaćom od 10.000 kuna koji nema djece i živi u Zagrebu poslodavca košta čak 18.130 kuna. Ta razlika od preko 8000 kuna između onoga što poslodavac plati i što zaposlenik na kraju dobije mnoge je natjerala da s firmama surađuju kao paušalni obrtnici. Troškovi, odnosno porezi i doprinosi koje ima paušalni obrtnik iznose oko 2000 kuna mjesečno i zaposleniku, ovako grubo izračunato, umjesto 10.000 kuna, ostane 16.000.
Ministarstvo financija smatra da u toj kombinaciji “država gubi” pa je odlučilo stati na kraj takvoj praksi. No, teško je vjerovati da će se netko rado odreći iznosa od više tisuća kuna koje je zaradio, tako da će dosadašnji “paušalci” najvjerojatnije sreću potražiti u inozemstvu.
Jedino trajno rješenje - smanjenje opterećenja plaća
U razlici između troška poslodavca od 18.000 i neto plaće od 10.000 su razni porezi i doprinosi, pa tako doprinos za 1. stup mirovinskog osiguranja iznosi oko 2330 kuna, doprinos za 2. stup mirovinskog oko 780 kuna, porez na plaću je 2076 kuna, prirez koji se plaća lokalnoj jedinici, u ovom slučaju Gradu Zagrebu, iznosi oko 374 kune, a doprinos za zdravstveno osiguranje 2568 kuna.
Već godinama s raznih strana stižu upozorenja kako bi se sva ta davanja trebala smanjiti, da je razlika između bruto 2 i neto plaće prevelika i da to tjera ljude izvan granica zemlje. Neko vrijeme je dio ljudi to pokušavao izbjeći kroz paušalne obrte, no takav rad sada očito više neće biti moguć. Nisu ni svi u IT sektoru bili sretni s “paušalcima” jer su oni koji su imali stalno zaposlene radnike to doživljavali kao nelojalnu konkurenciju, a jedino trajno rješenje je - s kojim se vjerojatno svi slažu - smanjenje opterećenja rada.