Foto: FAH
SIGURNOST budućnosti mladih generacija, opasnost od širenja populizama i nacionalizama u Europskoj uniji zbog Brexita i migracijske krize bile su neke od teme Panelu lidera na kojemu je u ponedjeljak, prvog dana Bledskog foruma sudjelovala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Moderator panela Nik Gowing upozorio je da lani nitko nije mogao pretpostaviti kakve će efekte na Europu imati lanjski masovni dolazak migranata i podsjetio da su u međuvremenu Britanci na referendumu odlučili izaći iz EU-a, da u Europi jača nacionalistička retorika, ali i političke snage koje najavljuju nove referendume. Ta zbivanja, ali i nova globalna ekonomija koja prijeti ukidanjem radnih mjesta za mlade buduće generacije stvaraju nemir i napetosti koje ugrožavaju Europu i svijet.
Grabar-Kitarović pozvala na veća ulaganja u siromašne zemlje
Problem izbjeglica treba i dalje rješavati kao humanitarni problem, ali u tome treba pokazati i obilnu mjeru pragmatičnosti i realizma, upozorila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Problem se dugoročno ne može riješiti niti dopuštenjem milijunima izbjeglica da se smjeste u zemljama Europske unije nego ga treba rješavati stvaranjem boljih uvjeta života i investicijama u zemljama odakle migranti i izbjeglice dolaze, ocijenila je u svojoj raspravi.
Kao potvrdu tezi da bi bilo bolje više ulagati u pomoć zemljama iz kojih mogu doći izbjeglice, iznijela je podatak da je Hrvatska lani potrošila više od 20 milijuna eura za migrante i izbjeglice kao tranzitna zemlja, ali unatoč europskim naporima to pitanje nije dugoročno riješeno. No istodobno je hrvatska vlada u Siriju investirala milijun eura, a bolje bi bilo da se u nestabilne ratom ugrožene ili siromašne zemlje više ulaže nego da se nastavlja stanje u kojemu je njihovo stanovništvo prisiljeno u emigraciju.
Prema ocjeni slovenskog predsjednika Boruta Pahora, Europsku uniju dugoročno treba federalizirati, ali ne čekajući to valja dugoročno riješiti migracijsku krizu jer ona mijenja odnose političkih snaga u Europi i prijeti njezinu opstanku. Ako se rješenje ne nađe uskoro, a možda već na summitu u Bratislavi, retrogradni procesi i jačanje nacionalnih politika u odnosu na zajedničke europske će jačati, a takvi trendovi mogu ugroziti EU kao projekt, smatra Pahor.
Više liderstva i hrabrosti u rješavanju izazova budućnosti u EU-u moraju pokazati ne samo nacionalni vođe u svojim zemljama, nego to trebaju učiniti i europske institucije, koje do sada nisu bile dovoljno aktivne, kazao je Pahor koji očekuje brže djelovanje Europske komisije o migracijskim kretanjima i drugim izazovima u EU-u nakon Brexita.
Vrlo je pesimističan u svom nastupu bio albanski premijer Edi Rama koji je rekao da su Britanci na referendumu donijeli neracionalnu odluku o izlasku iz EU-a iako su ih svi stručnjaci, pa i neki njihovi političari uvjeravali da je to pogrešno.
Takvu je politiku Rama nazvao "ludom" i vrlo je skeptičan u to da će se uskoro naći dugoročno rješenje za migracijsku krizu i druge europske sigurnosne izazove.
Nije dobro što se velike i utjecajne europske države od migranata metaforički i doslovce ograđuju, a solidarnost i snošenje većeg tereta očekuju od nekih svojih članica poput Slovenije i Hrvatske, kazao je Rama.
Rast nacionalizama i populizma je trajni trend
Fenomen Donalda Trumpa u SAD-u dokaz je da se egoistična politika koja ne razmišlja o dugoročnim rješenjima u svijetu pojavljuje kao trajni trend, rekao je
Da su nacionalizmi u porastu, dokaz je i poraz njemačke kancelarke Angele Merkel na jučerašnjim izborima u pokrajini iz koje dolazi, te pad njezine koalicije CDU-CSU na treće mjesto popularnosti kao i rast nacionalističke desnice u Njemačkoj i Francuskoj, ocijenio je Gowing.
U vezi teze da Europu ugrožavaju rastući nacionalizmi i populizmi, hrvatska predsjednica je ocijenila da tih pojava ima i u okruženju Hrvatske i da napetosti koje se umjetno stvaraju poticanjem nekih ideološki motiviranih sukoba, osobito sada u izbornoj kampanji Hrvatskoj, politički ne donose korist, već štetu.
Jedanaesti po redu Bledski strateški forum nastavlja raditi u nekoliko panela i rasprava o ekonomiji, politici, sigurnosti i drugim temama u ponedejaljk navečer i utorak.
Glavni panel drugog i završnog dana je rasprava ministara vanjskih poslova država iz jugoistočne Europe na temu je li EU za njih još privlačna i stabilizirajuća sila ili više nije, a druga je tema političko i sigurnosno stanje u regiji.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da će na Bled u utorak doći i najavljeni turski šef diplomacije, što bi po ocjeni Erjavca mogla bitii nova prilika za dijalog sa zemljom koja je s EU sklopila sporazum o zaustavljanju migranata na put prema Europi te o održivosti tog sporazuma ovisi hoće li se migrantska kriza obnoviti.