Foto: FAH
EU se mora snažnije angažirati u jugoistočnoj Europi kako bi se dovršile euroatlanske integracije regionalnih zemalja, a na mjesto Unije ne bi uskočile neke druge države, suglasili su se u utorak u Stockholmu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i švedski premijer Stefan Lofven.
Predsjednica, koja boravi u državnom posjetu Švedskoj, smatra da je susjedstvo pogođeno zamorom EU-a od proširenja i zamorom reformama ljudi koji ondje žive.
"Unatoč Brexitu, EU se mora više angažirati, a ljude ohrabriti na reforme", rekla je Grabar-Kitarović. "Ako se politički i gospodarski ne uključi, prazninu će popuniti druge zemlje", upozorila je.
Stari etnički sukobi, islamistička radikalizacija i utjecaj trećih zemalja poput Rusije i Turske destabilizirali su ove i prošle godine jugoistočnu Europu koja je ispala iz fokusa Unije, zaokupljene Brexitom, rastom populizma i izborima u nekoliko država članica.
"Moramo učiniti sve da te zemlje osjete da su dio europskog plana", rekao je Lofven, a Grabar-Kitarović ponovila da je puna integracija tih država u EU i NATO "preduvjet mira i stabilnosti u JI Europi".
Dvoje dužnosnika razgovarali su i o stanju u EU, migracijama i bilateralnim odnosima uspostavljenima prije 25 godina, nakon što je Hrvatska proglasila samostalnost od bivše Jugoslavije.
Dugo zanemarene političke i gospodarske odnose s tom bogatom i naprednom skandinavskom zemljom Hrvatska sada želi obnoviti, a ne samo održavati veze u okviru europskih institucija.
U obilasku Ericssona
Četiri godine nakon što je švedski kraljevski par bio u Hrvatskoj, Grabar-Kitarović je u utorak bila u uzvratnom posjetu kralju Gustafu XVI. i kraljici Silviji, a kasnije će se susresti i s predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom.
Zagreb je osobito zainteresiran za jačanje suradnje u IT-u i visokim tehnologijama sa Švedskom, europskom predvodnicom u inovacijama.
Predsjednica je zbog toga obišla švedsku tvrtku Ericsson, svjetskog tehnološkog diva i vlasnika najuspješnije hrvatske IT tvrtke Ericsson Nikola Tesla koja zapošljava 3000 ljudi, uglavnom mladih stručnjaka.
Rekla je da bi se švedski model zadržavanja mladih mogao primijeniti na Hrvatsku, suočenu s negativnim demografskim trendovima i odlaskom mladih ljudi radi boljeg života u inozemstvu.
Ona je u ponedjeljak navečer, na susretu s iseljenim Hrvatima u Stockholmu, rekla da su i oni potrebni domovini "koja stari i umire", ali je na vlastima u Zagrebu da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u Švedskoj.