ANDERS TEGNELL, do prije deset mjeseci anonimni 64-godišnji švedski javnozdravstveni službenik, malo poznat i u vlastitoj domovini, a kamoli izvan nje, danas je globalni celebrity.
Pretraga njegovog imena na Googleu daje 2.5 milijuna rezultata, gotovo šest puta više nego pretraga njegova najbližeg hrvatskog pandana Krunoslava Capaka. Tegnellove se izjave i potezi pomno prate još od ožujka ove godine, kad je postalo jasno da Švedska ide svojim epidemiološkim putem i da, za razliku od ostatka Europe, pod naletom koronavirusa ne namjerava uvesti lockdown, a ni bilo kakve strože mjere.
Tegnell je junak u očima protivnika lockdowna, a druga strana ga optužuje za širenje opasnih zabluda
U očima svojih pristaša, ponajprije protivnika lockdowna, Tegnell je postao junak, a Švedska "jedina oaza slobode" u Europi, dok ga je druga strana optužila da eksperimentira sa zdravljem svojih sunarodnjaka i širi opasne zablude. Iako ni danas to neće priznati, njegova korespondencija s kolegama otkriva da je zaista koketirao s kolektivnim imunitetom i "kontroliranim širenjem" zaraze kroz populaciju.
U međuvremenu, kad se pokazalo da covid-19 nije nimalo bezazleni virus te da njegove posljedice nisu zanemarive, kako su i mnogi drugi osim Tegnella vjerovali u siječnju i veljači, glavni švedski epidemiolog odustao je početnih zabluda, ali je nastavio širiti optimistične najave i poruke, koje često nisu imale uporišta u stvarnosti.
Graf s Tegnellovim izjavama širi se društvenim mrežama
Stoga ne iznenađuje da se ovih dana na društvenim mrežama pojavila grafika, naslovna ilustracija koja prati razvoj zaraze u Švedskoj i Norveškoj te ih suprotstavlja probranim Tegnellovim izjavama od ožujka do danas, koje su mahom bile promašene s obzirom na stvarni razvoj situacije.
Tako je Tegnell još sredinom listopada, dok je stanje u Švedskoj bilo relativno dobro, ali je ostatak Europe imao dramatični porast zaraze, govorio kako Švedska neće imati drugi val. Već tada je i laicima bilo jasno da je jedina razlika u tome što će Švedska u drugi val ući nekoliko tjedana kasnije od ostalih zemalja.
Tegnell cijelo proljeće najavljivao kolektivni imunitet koji se nije dogodio
Posebna su priča Tegnellova nadanja u kolektivni imunitet, koji svakako nije besmislica, ali se u ovoj pandemiji jednostavno nije dogodio, unatoč tome što ga je švedski epidemiolog najavljivao kroz cijelo proljeće.
Kad je Švedska početkom srpnja uz čak 5000 smrtnih slučajeva napokon izašla iz prvog vala, Tegnell je ponosno ustvrdio kako će se njegova domovina s drugim valom infekcije nositi bolje od Norveške, opet zbog navodno bolje razvijenog imuniteta u švedskoj populaciji. Međutim, trenutačno je stopa zaraze u Švedskoj otprilike četiri puta veća nego u Norveškoj, a švedska ukupna stopa smrtnosti od covida-19 je gotovo 11 puta veća.
Čak se i umjereni švedski kralj pred novinarima zapitao u čemu je problem s maskama
Isto tako, ostaje nepoznanica zašto Tegnell tvrdoglavo odbija preporučiti sunarodnjacima da nose maske, barem u situacijama kad distancu nije moguće držati. Čak i ako ne vjeruje u njihovu učinkovitost, od pravilnog korištenja maski nema nikakve štete, a ako ništa drugo, takvom bi preporukom smanjio pritisak i kritiku na svoj račun. Prije mjesec dana, čak se i švedski kralj Carl XVI Gustav, koji inače odmjerava svaku svoju riječ u javnosti, odlučio pred novinarima zapitati u čemu je takav problem s maskama.
Nema zemlje u kojoj stručnjaci nisu davali potpuno promašene izjave
U Tegnellovu obranu recimo kako gotovo da nema zemlje u kojoj dužnosnici odgovorni za epidemiološke strategije nisu davali neutemeljeno optimistične, kontradiktorne ili sasvim promašene izjave. Kad je riječ o Hrvatskoj, prisjetimo se izjave ministra zdravstva Vilija Beroša od 26. veljače da "ovo nije bolest koja predstavlja značajnu ugrozu, ovo je bolest na nivou obične gripe".
Maja Grba-Bujević, bivša članica Stožera, a danas saborska zastupnica, izjavila je 24. veljače na RTL televiziji: "Svi oni koji nemaju simptome, ne moraju kupovati maske i nositi ih. Neće nas maska zaštititi od ulaska virusa. Pomama je potpuno bespotrebna." Da ne spominjemo slavnu Plenkovićevu objavu pobjede na koronavirusom 26. svibnja.
Širom Europe se govorilo da više neće biti lockdowna nakon prvog vala
Po zapadnoj Europi u svibnju i lipnju, nakon što je prvi val infekcije prošao, pojavio se val izjava kako nikad više neće biti lockdowna. Tako je, primjerice, Jean-François Delfraissy, predsjednik Znanstvenog vijeća koje savjetuje francusku vladu rekao: "Što god da se dogodi najesen, nećemo moći ponoviti lockdown u Francuskoj." Krajem listopada francuski predsjednik Emmanuel Macron proglasio je drugi nacionalni lockdown. Pogrešne procjene, dakle, nisu Tegnellova ekskluziva iako u tome on vjerojatno odskače kvalitetom i kvantitetom.
Švedska je mogla proći bolje, ali je daleko od najgorih na svijetu
Nema sumnje da je Švedska u pandemiji mogla proći bolje, jer njena tri nordijska susjeda i zemlje po mnogočemu usporedive sa Švedskom, Danska, Finska i Norveška, imaju višestruko manju ukupnu stopu smrtnosti od covida-19. Gledajući trenutačni europski prosjek, Tegnellova strategija nije uspješna, ali nije ni katastrofalna. Na ljestvici ukupne smrtnosti od covida-19 od početka pandemije, prema podacima američkog sveučilišta Johns Hopkins, Švedsku (61.13 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika) su prije dva dana prestigle Češka (61.72), Bosna i Hercegovina (61.43) i Armenija (61.35), pa se trenutačno nalazi na 23. mjestu u svijetu.
Švedski mediji pišu kako bi premijer mogao oduzeti Tegnellu vodeću ulogu
Činjenica je da se Švedska nema čime pohvaliti u borbi protiv koronavirusa i da Tegnell, unatoč suženom odabiru mjera u odnosu na svoje europske kolege, snosi najveću odgovornost za takvo stanje. Konačne posljedice pandemije, kako zdravstvene tako i ekonomske i društvene, Švedska neće znati još dugo, no sigurno je da ih Tegnell neće dočekati na svojoj sadašnjoj dužnosti. Štoviše, mnogi su švedski mediji posljednjih dana zabilježili da je premijer Stefan Löfven zbog nepovjerenja i sve lošijeg stanja odlučio preuzeti uzde iz ruku glavnog državnog epidemiologa te u prvi plan borbe protiv koronavirusa umjesto Zavoda za javno zdravstvo gurnuti vlastitu vladu.