ŠIRENJE epidemije koronavirusa prošlog je tjedna uznemirilo svjetska tržišta kapitala pa su tako američke dionice u prosjeku pale preko 10 posto. Pojedine američke analitičare tako oštri padovi na burzama podsjetili su na 2008. godinu - koje se nitko ne želi prisjećati - i izbijanje globalne financijske krize.
Strah se s inozemnih burzi preselio i na lokalno tržište kapitala pa je i index Zagrebačke burze CROBEX potonuo za oko 7,8 posto, a među najvećim gubitnicima su turističke dionice, što i nije neočekivano s obzirom na to da bi se eventualni daljnji problemi sa širenjem epidemije najbrže mogli odraziti upravo na putovanja.
Američke burze do sada su ignorirale širenje epidemije
Ipak, Vlatko Kesegić, portfolio manager iz Fima Vrijednosnica, podsjeća da su prije ovog pada dionice snažno rasle te da se radi o uobičajenoj korekciji za koju kaže da može biti zdrava za tržišta.
“Situacija se doima dramatičnom s obzirom na brzinu pada cijena, ali ne treba zaboraviti nedavni veliki skok američkih dionica od listopada 2019. Predmetni rast je bio bez posebnog uporišta u fundamentima, već temeljen isključivo na akomodativnoj politici američke središnje banke Fed. Ovime tržišta doživljaju uobičajenu korekciju koja može biti zdrava za tržišta i sudionike na njima. Također, američka tržišta su u siječnju i početkom veljače odlučila ignorirati već razbuktalu epidemiju u Kini pa se ovaj pad može smatrati suočavanjem s realnošću koju nosi značajan zastoj ekonomskih aktivnosti u drugom najvećem gospodarstvu, tj. Kini”, kaže Kesegić.
Na Zagrebačkoj burzi pod pritiskom su turističke dionice
Što se tiče Zagrebačke burze, Kesegić kaže da su pod posebnim pritiskom bile turističke dionice.
“Na Zagrebačkoj burzi je također zavladao negativan sentiment, posebno nakon vijesti o zarazi u Italiji, a zatim o prvom slučaju u Hrvatskoj. Posljedično slabijoj likvidnosti domaćeg tržišta, vrlo se brzo stvorila panika s obzirom na to da su investitori, koji nisu htjeli riskirati s daljnjim razvojem događaja, krenuli u prodaju dionica, ali nisu naišli na spremne kupce na bližim cjenovnim razinama. Pod posebnim pritiskom su se našle cijene turističkih dionica za kompanije za koje su investitori procijenili da bi mogle imati najviše problema uslijed spominjanog zatvaranja granica i ograničavanja letova u svijetu. Što se tiče najotpornijih dionica, primijetili smo da je najmanji pad zabilježen kod prehrambenih kompanija”, kaže Kesegić.
S&P 500, indeks dionica 500 najvećih američkih kompanija
Koronavirus je okidač za rasprodaju, ali ima i drugih problema
Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala iz Erste banke, kaže da je širenje koronavirusa bilo okidač za rasprodaju, ali da postoji još problema koji muče tržišta.
“Prošli tjedan svjedočili smo snažnom padu globalnih indeksa, najvećem od velike financijske krize, pri kojem je američko tržište tjedan zaključilo s oko 12 posto minusa. Širenje koronavirusa izvan Kine ključni je okidač za rasprodaju, koji se nadovezuje na dosta slabije makroekonomske podatke iz većine razvijenih tržišta. Također, prisutne su i druge neizvjesnosti oko trgovinskog rata na globalnoj razini te utjecaja Brexita na europsku ekonomiju. Sve veći broj kompanija ukazuje na očekivane utjecaje na njihovo poslovanje zbog širenja virusa. Stoga investitori ta pogoršana očekivanja ugrađuju u cijene, pogotovo s obzirom na dosadašnja visoka očekivanja. Daljnji pad ovisit će o duljini trajanja epidemije te o intenzitetu i roku tijekom kojeg će biti poremećeni trgovinski kanali i lanci nabave.
Na Zagrebačkoj burzi indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su nešto umjerenije nego na razvijenim tržištima, oko 8 posto i 7 posto, uz nešto slabije izvedbe prehrambenog i turističkog sektora. Rijetka izdanja uspjela su izbjeći rasprodaje, prvenstveno ona s dobrim kvartalnim rezultatima u ovoj sezoni financijskih izvještaja”, kaže Špoljar.
Strategija za zaštitu ulaganja
Što se tiče eventualne krizne strategije, Špoljar kaže da ulagači obično, ako se žele zaštititi, “bježe” iz dionica u defenzivnija ulaganja, kao što su plemeniti metali ili pojedine valute.
“U slučaju porasta rizika investitori se uobičajeno štite na način da se relociraju sredstva iz rizičnijih instrumenata kao što su dionice, rizičnije korporativne obveznice i tržišta u razvoju, u nešto defenzivnije kao što su zlato, japanski jen i trezorski zapisi SAD-a, uz skraćivanja ročnosti instrumenata prema kratkoročnijim pozicijama”, kaže Špoljar.