Foto: FaH
NEDJELJA 27. rujna, dan kada će Katalonci na regionalne izbore, mogao bi biti prvi dan kraja Španjolske kakvu poznajemo, piše Euroobserver. Katalonski izbori mogli bi zakotrljati proces stjecanja neovisnosti te povijesne i bogate autonomne pokrajine od Španjolske.
Vlada ne dozvoljava referendum o neovisnosti
Katalonski predsjednik Artur Mas tvrdi da će se regija bezuvjetno odcijepiti od Španjolske ako vlada u Madridu ne pristane na obvezujući referendum o neovisnosti.
Španjolskom premijeru Marianu Rajoyu to, pak, ne pada na pamet jer se žestoko protivi ideji da Katalonija bude neovisna i govori da je to "besmislica".
Separatisti većina
Katalonija je najbogatija španjolska regija i sudjeluje s 20 posto u španjolskom BDP-u. Nedjeljni izbori bit će najvažniji otkako je Katalonija dobila nazad svoju autonomnu vladu, Generalitat, godine 1980. Bit će također i najveći izazov za sustav samouprave u Španjolskoj uveden ustavom 1978. nakon pada Francove dikature.
U anketama vodi blok Junts pel Si (Zajedno za Da), koalicija dviju stranaka koje se zalažu za neovisnost, Katalonske republikanske ljevice (ERC) i Katalonskog demokratskog skupa (CDC), s 41 posto glasova. To bi im trebalo donijeti između 63 i 67 mandata u parlamentu sa 135 zastupnika, odnosno malo ispod potrebne većine.
Ali zato bi stranka krajnje ljevice Narodno jedinstvo (CUP), koja je također za neovisnost, mogla osvojiti između sedam i 11 mandata i time separatistima omogućiti većinu u parlamentu.
Podemos u igri za 20 mandata
Koalicija građanskih stranaka i organizacija Catalunya Si Que Es Pot (Katalonija, Mi to možemo Yes we can) u kojoj je i Podemos mogla bi osvojiti dvadesetak mandata. Oni se zalažu za referendum ili neovisnost, ali u dogovoru s Madridom. Dvije velike stranke na nacionalnoj razini, socijalisti i pučani, mogli bi zajedno do tridesetak mandata.
Što će se dogoditi nakon izbora nitko nije siguran. Osvojili Zajedno za Da apsolutnu većinu (68 mandata) katalonski generalitat (vlada) mogla bi objaviti da počinje proces odvajanja od Španjolske i to službeno priopćiti španjolskoj vladi, Europskoj uniji i međunarodnoj zajednici. Proces bi mogao trajati 18 mjeseci.
Bude li vladajućoj koaliciji, međutim, trebala pomoć CUP-a taj bi se scenarij mogao promijeniti.
Nisu svjesni posljedica neovisnosti
Katalonski predsjednik Artur Mas, koji je najavio početak odcjepljenja ako njegova koalicija osvoji većinu, optužio je vladu za "kampanju straha" protiv neovisnosti. "Neodgovorno je prijetiti nekome samo zato jer se žele da su čuje njihov glas. To rade jer nemaju drugih argumenata", rekao je Mas.
"Katalonci nisu svjesni stvarnih posljedica neovisnosti", rekao je premijer Rajoy. "Napustili bi EU. Što bi se dogodilo s mirovinama? Što bi se dogodilo s financijskim institucijama, s bankovnom štednjom, valutom?", zapitao je.
Rajoyev čvrst stav prema neovisnosti ima podršku lidera diljem Europe, zbog toga jer su svjesni da bi bilo kakav ustupak Kataloncima mogao potaknuti nadu ostalim secesionističkim pokretima u Europi. Britanski premijer David Cameron i njemačka kancelarka Angela Merkel podržavaju "integritet Španjolske", a bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy pridružio je Rajoyu na skupovima protiv neovisnosti.
Van iz eurozone
Španjolska narodna banka zaprijetila je da će katalonska neovisnost izazvati isključenje iz eurozone, a ostale banke u državi upozoravaju na moguću financijsku nestabilnost.
Čak i predsjednik španjolske nogometne lige poručio je navijačima Barcelone da će im klub biti isključen iz La Lige dođe li do odcjepljenja.
Podrška katalonskoj neovisnosti među Kataloncima po posljednjim je anketama na četrdesetak posto. Jedan od njezinih najpoznatijih pobornika je baš bivši Barcelonin, a sadašnji Bayernov trener Pep Guardiola.
"Ovo je prilika da izgradimo novu i pravedniju zemlju iz temelja. Nitko ne može zaustaviti volju naroda", poručio je Guardiola.