Foto: FaH
Proučavajući miševe, znanstvenici su otkrili da reovirus, T1L, zavara imunosni sustav tako da se on brani protiv nedužnih molekula hrane.
"Virusi su osumnjičeni kao potencijalni okidači autoimunih bolesti ili alergija na hranu", kaže Herbert Virgin, imunolog na washingtonskoj Sveučilišnoj školi medicine u St. Louisu.
Studija donosi nove podatke o tome kako virusna infekcija može promijeniti odgovor imunosnog sustava na hranu.
Gotovo svatko je bio zaražen takvim virusom
Reovirusi nisu smrtonosni. Gotovo svatko je bio zaražen reovirusom, no gotovo se nitko ne razboli, kaže Terence Dermody, virolog sa Sveučilišta u Pittsburgu koji je s kolegama radio na studiji.
No ako se prvi put izloženost hrani s glutenom događa tijekom infekcije, virusi mogu imunosni sustav okrenuti protiv tog prehrambenog proteina, otkrili su znanstvenici.
Imunosni sustav može ili dopustiti stranim tvarima, kao što su prehrambeni proteini, da mirno prođu kroz tijelo, ili ih može napasti.
U ljudi oboljelih od celijakije, gluten se tretira kao štetan patogen; odgovor imunosnog sustava oštećuje sluznicu tankog crijeva izazivajući simptome nalik krvavoj dijareji.
Moguć razvoj cjepiva?
Dermody ne vjeruje da je T1L reovirus jedini virus koji može potaknuti celijakiju. Buduća istraživanja analizirat će potencijal drugih virusa i odrediti je li T1L pravi okidač bolesti u ljudi. Ako se pokaže da je tako, tada bi se moglo razviti reovirusno cjepivo za rizičnu djecu, a što bi moglo blokirati razvoj celijakije.
"To bi stvarno bilo divno", zaključuje Dermody.
Gluten je ljepljiva elastična bjelančevinasta tvar koju sadrže pšenični, raženi, ječmeni proizvodi.
Celijakija nastaje zbog preosjetljivosti na gluten što oštećuje sluznice crijeva. Liječi se dijetom bez glutena, a katkad je potrebno imunosupresivno liječenje.