"AKO je stala izgradnja, staje i hipoteka", viknuo je jedan od kineskih prosvjednika koji su se okupili u lipnju bijesni zbog nedovršene izgradnje njihovih nekretnina.
Stotine njih prestale su plaćati svoje hipoteke, što je radikalan potez za Kineze jer žive u zemlji u kojoj se ne tolerira nikakva vrsta bojkota. Mladi par koji se preselio u Zhengzhou rekao je za BBC da se kompanija koja je gradila njihov novi dom povukla iz projekta nakon što je primila predujam te je gradnja jednostavno prestala.
"Bezbroj puta sam zamišljala kako će biti lijepo živjeti u novom domu, ali sada mi je sve to smiješno", rekla je žena koja nije željela biti imenovana.
Mnogi od njih mogu platiti hipoteke, ali ne žele. Kupili su nekretnine diljem zemlje u sklopu oko 320 projekata, no mnogi su prestali plaćati ratu otplate. Neisplaćeni iznos kredita mogao bi iznositi 145 milijardi dolara, procjenjuje američka agencija S&P Global ratings.
Pobuna je uzdrmala vlasti, a tržište je već ionako pod pritiskom zbog usporavanja rasta gospodarstva i financijske krize. Što je još alarmantnije, ona ukazuje na nedostatak povjerenja u jedan od glavnih stupova drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
"Bojkoti hipotekarnih kredita, potaknuti sve lošijim stanjem na tržištu nekretnina, vrlo su ozbiljna prijetnja financijskom položaju sektora", rekli su analitičari iz Oxford Economicsa.
Kriza s nekretninama u Kini
Kineski sektor nekretnina čini trećinu njezine gospodarske proizvodnje. To uključuje kuće, najam, usluge posredovanja, građevinski materijal i slično. No rast kineskog gospodarstva usporava, u posljednjem je kvartalu poraslo za samo 0.4% u usporedbi s prethodnom godinom. Neki ekonomisti čak smatraju da ove godine neće ni biti rasta.
Glavni uzrok tome je politika nulte tolerancije na covid. Opetovano uvođenje karantena i stalne mjere utjecali su na prihode, a zatim i na štednju te investicije. Problem je u tome što veličina kineskog gospodarstva može izazvati poremećaje na ključnim tržištima, poput tržišta nekretnina, te utjecati na globalni financijski sustav.
Stručnjaci smatraju da banke više neće davati zajmove ako ocijene da je sektor u problemima.
Trideset tvrtki koje se bave nekretninama već nisu platile sav inozemni dug. Ne raste ni potražnja za nekretninama jer Kina prolazi kroz demografske promjene zbog urbanizacije i usporavanja rasta stanovništva.
Što se točno dogodilo?
Nekretnine čine oko 70% privatnog bogatstva u Kini, a kupci često plaćaju unaprijed za nedovršene projekte. Ove pretprodaje čine 70% do 80% prodaje novih nekretnina u Kini, a izvođačima trebaju predujmi jer ga koriste za financiranje drugih projekata na kojima rade.
No mlađa generacija i ona iz srednje imovinske klase više ne ulažu toliko u nekretnine, vjerojatno zbog slabljenja gospodarstva, gubitka radnih mjesta i manjih plaća - a sada i straha da kompanije možda neće dovršiti projekte.
Više od 220 milijardi dolara vrijednih kredita moglo bi biti vezano za nedovršene projekte, prema bankarskoj grupi ANZ. A izdavanje kredita je također došlo u kriznu situaciju. Naime, kineska vlada je 2020. uvela "tri crvene linije", odnosno mjere za ograničavanje zaduženja izvođača. To je prekinulo financiranje, a kasniji nedostatak povjerenja u tržište također je utjecao na spremnost banaka da daju zajmove tvrtkama za nekretnine.
Potezi kineskih vlasti
Kineske vlasti reagirale su na situaciju. Kao prvo, prebacile su teret na lokalne vlasti te nude manje depozite, popuste na poreze, novčane subvencije kupcima nekretnina i financijsku pomoć izvođačima. Ali ovaj potez ima svoju cijenu jer će lokalne blagajne imati problema ako investitori budu kupovali manje zemljišta.
"Mislim da je ovo trenutak da uskoče središnja vlada i regulatori. To će morati napraviti jer je ovaj sektor previše važan za gospodarstvo", rekao je Ding Shuang, voditelj istraživanja gospodarstva Kine za banku Standard Chartered.
Financial Times je nedavno izvijestio da je Kina izdala 148 milijardi dolara zajmova za pomoć poduzetnicima, a Bloomberg je objavio da bi oni s hipotekarnim kreditima mogli dobiti godišnji odmor bez utjecaja na njihovu kreditnu sposobnost.
No Oxford Economics je nedavno naveo da bilo kakva državna intervencija u nekretnine i infrastrukturu može pružiti samo kratkoročni poticaj, ali da nije idealna za dugoročan rast Kine jer su vlada i financijski sektor prisiljeni pomoći u održavanju neproduktivne industrije nekretnina.
"Ovo nije samo financijska kriza. Bojkotiranje plaćanja hipoteka može postati ozbiljan društveni problem", rekao je Shuang.
A to bi moglo postati problem i za predsjednika Xi Jinpinga, za kojeg se očekuje da će uskoro ići na treći mandat.
Što čeka Kinu?
Analitičari smatraju da pokušaj spašavanja vrijedan 148 milijardi dolara možda neće biti dovoljan. Capital Economics procjenjuje da su tvrtkama potrebne 444 milijarde dolara samo za dovršavanje obustavljenih projekata.
Također, nije jasno mogu li banke, osobito one manje u ruralnim područjima, apsorbirati troškove hipotekarnog bojkotiranja.
Čak i ako se gradnja ponovno pokrene, mnogi poduzetnici možda neće preživjeti jer je malo vjerojatno da će porasti potražnja za nekretninama. Prodaja 100 najboljih kineskih izvođača pala je za 39.7% u srpnju u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, prema podacima agencije China Real Estate Information Corp (CRIC).
Ova kriza je dosad najjasniji pokazatelj da se kinesko gospodarstvo nalazi na važnoj prekretnici, piše BBC.
"Vlada daje sve od sebe kako bi pronašla nove mogućnosti rasta gospodarstva, ali to će biti izazov jer se ekonomija u posljednja tri desetljeća uvelike oslanjala na tržište nekretnina, ulaganja u infrastrukturu i izvoz", rekao je Julian Evans-Pritchard, stručnjak za kinesku ekonomiju iz tvrtke Capital Economics.
"Razdoblje vrlo brzog rasta u Kini vjerojatno je završilo, a to je trenutno najočitije u sektoru nekretnina", dodao je.