"POVIJESNI" posao nabave starih vojnih zrakoplova F-16 Barak koje Hrvatska kupuje od Izraela je, po svemu sudeći, pred teškim kušnjama. Tome svjedoče i odgovori Ministarstva obrane na upit Indexa o nabavi tih aviona, projekcija proračuna Ministarstva obrane za sljedeće dvije godine, ali i najnovija diplomatska inicijativa predsjednice Kolinde Grabar Kitarović koja sada od američkog predsjednika Donalda Trumpa traži da se posao nabave izraelskih zrakoplova privede kraju.
Krstičević se satrao do boli?
S druge strane, ministar obrane Damir Krstičević nedavno je rekao kako se u prve dvije godine mandata "satrao do boli", no za sada ne želi izravno odgovoriti na upit hoće li otići s mjesta ministra ako se posao nabave 12 izraelskih zrakoplova ne realizira, odnosno ako se dokažu katastrofalne posljedice ovog posla za hrvatski proračun.
No, krenimo redom.
Hrvatska se odlučila na kupnju 12 izraelskih borbenih zrakoplova F-16 Barak nakon što je u srpnju prošle godine poslala zahtjev za nabavu zrakoplova u pet država - SAD-u, Švedskoj, Grčkoj, Južnoj Koreji i Izraelu. U listopadu prošle godine otvorene su ponude, da bi na kraju izraelska ponuda bila izabrana kao najpovoljnija. Riječ je o zrakoplovima koji su, iako modernizirani, stari tridesetak godina i već su itekako borbeno eksploatirani. Index je u seriji članaka ukazivao na netransparentnost procesa izbora pobjednika natječaja, osobito u dijelu izbora članova Savjetodavnog vijeća za odabir vojnih zrakoplova.
Isto tako, upozorili smo na činjenicu da se pred kraj natječaja za nabavu borbenih zrakoplova očekivalo kako će Hrvatska od najboljih ili od svih ponuđača zatražiti tzv. BAFO, odnosno najbolju i konačnu ponudu, ali to se nije dogodilo. Naime, s BAFO-om bi se natječaj morao produljiti, no uz BAFO smo mogli računati na financijski i tehnički povoljniju ponudu. MORH je to odbio tvrdeći kako bi se tako "narušila transparentnost natječaja". No ni tu nije kraj problemima s nabavom aviona F-16.
Zapelo na garancijama
Kako doznaje Index, američki proizvođač tih zrakoplova, Lockheed Martin, odbio je nedavno produljenje tzv. SLEP programa (Service Life Extension Program) za izraelske zrakoplove pa je nabava borbenih zrakoplova upitna. Iz ugovora je jasno da F-16 Barak jedino može letjeti još 3000 sati ako prođe američki program SLEP. Za to garanciju daje proizvođač Lockheed Martin, a sada je pitanje hoće li oni tu dozvolu i izdati.
Izraelci su prerađivali F-16 vlastitim nadogradnjama koje odudaraju od izvornih postavki tog tipa zrakoplova. Prije "generalke", Izraelci bi morali poskidati sve prerade na zrakoplovima koji su, podsjećamo, stari 30 godina. Ukratko, Izraelci bi trebali gotovo posve "ogoliti" svoje zrakoplove prije nego što uđu u SLEP program.
Jesu li zrakoplovi pregledani?
Prije osam dana postavili smo upit uredu ministra Krstičevića, a s obzirom na to kako je MORH više puta navodio da će Lockheed Martin kao proizvođač F-16 dati garancije za izraelski F-16 Barak, da nam potvrde je li proizvođač detaljno pregledao zrakoplove, odnosno je li ih vratio u prvobitno stanje i dao garancije za njih.
Zanimalo nas je, s obzirom na to da je Lockheed Martin jedini ovlašten za SLEP program, odnosno produljenja životnog vijeka F-16, je li Lockheed Martin odobrio provedbu takvog programa i hoće li to napraviti, s obzirom na to da je izraelskim zrakoplovima gotovo potpuno istekao životni vijek, odnosno 8000 sati leta prema specifikacijama proizvođača. Lockheed Martin ne može garantirati za još 3000 sati ako temeljito rendgenom ne pregleda strukturu materijala, a zbog zamora materijala moglo je doći i napuklina.
Nakon osam dana čekanja, iz Krstičevićeva ministarstva dobili smo tek neodređene dvije rečenice u kojima su izbjegnuti direktni odgovori.
"Na svim avionima F-16 Barak provest će se Service Life Extension Program (SLEP), što je obveza Države Izrael uz suglasnost originalnog proizvođača tvrtke Lockheed Martin. Planirani početak isporuke prvih aviona F-16 u Republiku Hrvatsku je 2020. godine", stajalo je u kratkom odgovoru MORH-a na detaljni upit Indexa.
MORH: Nije to naša odgovornost nego države Izrael
Naime, to da će se provesti SLEP znalo se iz izraelske ponude, odnosno natječajne dokumentacije, no i dalje ne znamo ništa o suglasnosti američke strane. Ne znamo jesu li zrakoplovi rastavljeni i jesu li pregledani. Ti zrakoplovi morali su do sada biti rastavljeni i transportirani u SAD. Prema neslužbenim podacima kojima raspolažemo, to još uvijek nije napravljeno.
Zanimljivo je kako hrvatska vlada, koja je pristala na ovaj posao i dala suglasnost, sada skida odgovornost pa u prvi plan naglašava kako je SLEP program obveza Izraela.
Iako se iz Ministarstva obrane trude ostaviti dojam kako se oko nabave zrakoplova ne događa ništa značajno i da nema velikih promjena, teško da je tome tako.
Posao dogovoren, a Kolinda s Trumpom razgovara o nabavi zrakoplova
Naime, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najavila je kako će u Parizu razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o, kako je sama rekla, "nabavi borbenih F 16 zrakoplova". Američka strana u ovom poslu zastupljena je u davanju suglasnosti za SLEP program. Ako već sve ide po planu, zašto bi hrvatska predsjednica s američkim kolegom razgovarala o nabavi izraelskih borbenih zrakoplova, sada kada je posao već zaključen?
Osim ključne suglasnosti za SLEP program, sigurno će biti govora o tome tko će isporučivati rezervne dijelove, ugovarati logistički paket i ugrađivati svoje sustave u stare Barake.
Hrvatska pri nabavi zrakoplova potpisuje dva ugovora. Prvi je ugovor o nabavi zrakoplova koji je projiciran na 580 milijuna kuna godišnje (na rok od deset godina). Drugi koji tek moramo potpisati je onaj o logističkom paketu, odnosno opremanju zrakoplova po NATO standardima. Naravno, ovaj drugi ugovor, cjeloživotni logistički paket za islužene zrakoplove, puno je unosniji posao.
Drugi ugovor je bitan, onaj za logistiku
Amerikanci bi tako mogli vratiti izraelske Barake u prvobitno stanje i preuzeti od Izraelaca cijeli posao logistike. Što to znači za Hrvatsku? Veće troškove cijelog posla za ionako stare zrakoplove. Nabavna cijena plus logistički paket godišnje bi tako mogla iznositi preko 700 milijuna kuna i to bez goriva, plaća i ostalih tekućih troškova.
O većim troškovima zrakoplova već se govorilo u javnosti. Kao ukupan iznos za izraelske avione F-16 Barak, kada se prije nekoliko mjeseci naveliko govorilo o kupnji tih aviona, spominjalo se 500 milijuna američkih dolara i to s naoružanjem i opremom. To bi, uzme li se u obzir rok otplate od deset godina, iznosilo 322 milijuna kuna godišnje.
No prema projekciji državnog proračuna koja je predstavljena ovih dana, taj iznos drastično je narastao na 564 milijuna kuna u 2020. i 581 milijun kuna u 2021. godini, o čemu je pisao specijalizirani portal Defender. MORH je požurio opovrgnuti te navode, ne ulazeći previše u detalje, tvrdeći kako je tek riječ o razlici obračuna PDV-a.
Zaboravili na PDV pa se sada sjetili
"Vrijednost nabave višenamjenskog borbenog aviona je fiksna, kao što je bilo prezentirano u ponudi i iznosi oko 3,1 milijardu kuna, prema srednjem tečaju dolara 6,5, raspoređeno po ratama na 10 godina. U projekcijama proračuna za 2020. godinu i 2021. godinu godišnje rate za otplatu aviona su uvećane za vrijednost PDV-a prema dinamici isporuke aviona, odnosno svih roba i usluga", stajalo je u reakciji MORH-a u kojoj nije odgovoreno na pitanje tko je i zašto "zaboravio" PDV u prijašnjim projekcijama.
Na kraju se opet nameće pitanje: zašto je Ministarstvo obrane toliko inzistiralo na kupovini starih izraelskih zrakoplova? Prema ranijoj studiji, koja je rađena za potrebe MORH-a, a prije dolaska Damira Krstičevića, isplativija je bila nabava švedskih Gripena. Tako bi, prema zaključcima u Studiji članova Povjerenstva za odabir borbenog zrakoplova u vrijeme ministra obrane Ante Kotromanovića, 12 zrakoplova Gripen koštalo bi Hrvatsku u narednih 20 godina, kad su u pitanju operativni troškovi ( pričuvni dijelovi, materijal, usluga održavanja i gorivo ) gotovo 250 milijuna dolara manje od novog F-16. Razlika je, naravno, još i veća kad je u pitanju isluženi F-16 Barak.
Krstičević: To je dobar posao
No MORH ne odustaje od toga da je nabava 12 zrakoplova ipak bila dobar posao.
"Nije isto dati tri milijarde kuna za korišteni F-16 ili osam milijardi kuna za novi Gripen ili 11 milijardi za novi F-16. Kupili smo korištene zrakoplove jer moramo voditi brigu i o poljoprivredi, školstvu, zdravstvu i lokalnoj zajednici", rekao je ovih dana Krstičević u svoju obranu. Krstičević je rekao i da su F-16 Barak, koje je Hrvatska kupila od Izraela, korišteni onoliko koliko Hrvatskoj treba, a da će naša djeca jednog dana kupiti nove, za što kroz balansirani proračun treba osigurati infrastrukturu.