Danas je u Slavonskom Brodu kvaliteta zraka vrlo loša, pokazuju podaci s mjernih postaja DHMZ-a u tom gradu.
Klizni prosjek za posljednja 24 sata na postaji Slavonski Brod 1 za čestice PM10 iznosio 58.35 μg/m3, a za PM2.5 oko 56.72 μg/m3. Vrlo slične podatke pokazuje i postaja Slavonski Brod 2.
Prema smjernicama WHO-a iz 2021. dnevna (24-satna) srednja koncentracija PM2.5 trebala bi biti manja od 15 μg/m3, a srednja godišnja manja od 5 μg/m3. PM10 i PM2.5 su sitne čestice koje lebde u zraku i dolaze iz različitih izvora, najčešće su povezane s grijanjem i prometom.
Umjerenu kvalitetu zraka izmjerila je i jedna od postaja u Osijeku. Koncentracija čestica PM2.5 je 23.03 μg/m3, dok su čestice PM10 unutar dopuštenih vrijednosti. Druga postaja u Osijeku ne mjeri koncentraciju čestica PM2.5.
U Zagrebu su tri postaje izmjerile umjeren indeks kvalitete zraka. Na postaju na Jarunu izmjerena je koncentracija čestica PM2.5 od 24.16 μg/m3, neznatno više (24.26 μg/m3) izmjereno je u Dugavama, dok je u Dubravi izmjereno 22.50 μg/m3. Koncentracija čestica PM10 je prihvatljiva na svim postajama.
Postaje u Donjem Gradu, Trnju, Črnomercu, Pešćenici i kod Mirogoja pokazuju da je zrak dobre ili prihvatljive kvalitete. Ista situacija je i na postajama u svim drugim gradovima.
Što su PM10 i PM2.5 i kako nastaju?
PM10 su čestice promjera do 10 mikrometara (µm), a PM2.5 još sitnije, manje od 2.5 mikrometra. Njihovi izvori uključuju ložišta na ugljen, drvo ili naftne derivate koja emitiraju velike količine čestica, osobito u zimskim mjesecima.
Veliki onečišćivači su i automobili, posebno oni s dizelskim motorima. Postrojenja za obradu metala, proizvodnju cementa i druge industrijske aktivnosti također su značajan izvor. Plinske peći i štednjaci emitiraju dušikove okside i PM2.5 čestice, što doprinosi zagađenju u zatvorenim prostorima.
Zašto su PM2.5 čestice opasne čak i pri niskim koncentracijama?
PM2.5 čestice dovoljno su male da prodiru duboko u pluća, pa čak i u krvotok, gdje mogu uzrokovati upalne procese i oksidativni stres. Istraživanja pokazuju da ne postoji "sigurna razina" ovih čestica - čak i koncentracije ispod preporučenih granica mogu uzrokovati zdravstvene probleme, osobito kod osjetljivih skupina poput djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Posljedice izloženosti onečišćenom zraku uključuju razvoj i pogoršanje akutnih bolesti kao što su astma, bronhitis i druge respiratorne bolesti.
Kronične posljedice uključuju razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) i karcinoma pluća.
Skraćeni životni vijek
Prema znanstvenim procjenama, u Europskoj uniji svake godine od posljedica udisanja onečišćenog zraka prerano umire oko 400.000 ljudi. Na razini EU, emisije iz plinskih štednjaka uzrokuju oko 40.000 preranih smrti godišnje, što je više nego od prometnih nesreća.