Saborski zastupnik Boris Lalovac (SDP) iznio je danas podatak da je od 464 milijarde eura, koliko je krajem prošle godine iznosila ukupna štednja u Hrvatskoj, bilo osigurano 260 milijardi, a neosigurano 204 milijarde, od čega se 53 milijarde eura odnosilo na fizičke osobe.
"Moram priznati da me to čudi, 53 milijarde eura hrvatski građani drže u bankama koje nisu osigurane", rekao je bivši ministar financija u saborskoj raspravi o izmjenama zakona o prisilnoj likvidaciji i sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava.
Podsjetio je pritom da su, prema zakonu, osigurani depoziti do sto tisuća eura po financijskoj instituciji te objasnio kako su u te 53 milijarde eura svi iznosi iznad tih sto tisuća eura.
"Ako su građani imali novca iznad osiguranog iznosa, svakako je bilo mudro uložiti u obveznice i trezorske zapise države", rekao je Lalovac napominjući da država svojim poreznim prihodima jamči isplatu svim svojim kreditorima, pa i građanima.
Naveo je i da se od 464 milijarde kuna, na šest banaka odnosilo 89 posto svih depozita ili 417 milijardi kuna.
U predloženim zakonskim izmjenama, koje su potrebne zbog uvođenja eura i snažnije pravne sigurnosti i zaštite potrošača, saborski klubovi ne vide ništa sporno.
Marijana Balić (HDZ) posebno naglašava važnost preuzimanja direktive koja uspostavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija stvarajući temelj za brzu i efikasnu reakciju u slučaju propadanja financijske institucije, odnosno banke.
U Hrvatskoj, apostrofirao je Davor Dretar (DP), postoje 19 banaka, stambena štedionica i 16 kreditnih unija kod kojih ne postoji državna garancija.
Grozdana Perić (HDZ) ističe da je hrvatskim pristupanjem eurosustavu HNB izmijenio regulativu obvezne pričuve, koja se s nekadašnjih devet posto, lani u prosincu, smanjila na jedan posto. Time je bankama oslobođeno oko 15 milijardi eura, navela je.
Potvrdio je to i predstavnik Ministarstva financija Davor Zoričić ističući da je smanjenje obvezne pričuve značajno utjecalo na povećanje likvidnosti banaka.
"To s jedne strane utječe na to da su aktivne kamatne stope kod nas relativno niske, da su relativno niske bile i kamatne stope na depozite, no nuđenje državnih vrijednosnih papira građanima dovelo je konačno do blagog rasta i pasivnih kamatnih stopa", kazao je Zoričić.
Zastupnici nisu imali primjedbi na prijedlog Domovinskog pokreta da umjesto Daniela Spajića u zastupničke klupe sjedne Mario Radić.