Lažne dojave o bombama: Srednjoškolci iz Sarajeva komunicirali preko videoigara

Posljednjih tjedana učestale su lažne dojave o bombama postavljenim u školama širom Bosne i Hercegovine, a posebno u Sarajevu. Policija je do sada privela ukupno 12 osumnjičenih, od kojih se većina međusobno poznaje, a jedan je povezan i s lažnim dojavama u Tuzli, piše Klix.ba.

Smanjenje prijava, ali problemi i dalje traju

Nakon nekoliko privođenja broj dojava se smanjio, no i dalje dolazi do novih prijava. Prema izvorima iz policije, često se događa da se osumnjičeni uhićuju istog dana kad se dojava dogodi. Protiv njih se pokreće postupak prema važećim zakonima.

Većina uhićenih maloljetnici

Od 12 privedenih osoba u Kantonu Sarajevo, sedam maloljetnika i jedna punoljetna osoba su zadržani u pritvoru, dok su protiv još četvero maloljetnika podnesene kaznene prijave, ali oni nisu zadržani. Svi su srednjoškolci, a neki od njih su prijavljeni i za neprijavljivanje kaznenog djela te pomaganje počinitelju nakon izvršenja.

Komunikacija među osumnjičenima

Prema neslužbenim informacijama, osumnjičeni su međusobno komunicirali o dojavama, a neki su to radili preko videoigara i komunicirali s djecom iz drugih gradova. Policija posjeduje određene prepiske koje to potvrđuju. Jedan od privedenih čak je osumnjičen i za lažnu dojavu u jednoj školi u Tuzli.

Mladenačka obijest ili nešto ozbiljnije?

Iako se sumnja da je uzrok ovih masovnih lažnih dojava dječja obijest i zabava, stručnjaci upozoravaju da stvar nije tako jednostavna. Pedagoško-psihološka vještakinja Dženana Kalaš ističe da ovakve situacije, unatoč tome što se radi o srednjoškolcima, nikako ne treba shvaćati olako.

"Te grupe su često motivirane 'uspjehom' svojih akcija, ali nikada ne možemo isključiti mogućnost ozbiljnije prijetnje. Potrebno je provesti psihološko profiliranje osumnjičenih", izjavila je Kalaš.

Društvena odgovornost i krivnja

Kalaš je također komentirala tvrdnje o mogućem društvenom neuspjehu u odgoju i obrazovanju mladih, no upozorava da ne treba generalizirati krivnju. "Ne možemo svi biti odgovorni. Treba tražiti odgovornost, ali uz podršku svih nas koji možemo pomoći. Taj proces mora biti transparentniji", zaključila je.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.