Danas je u javnost dospjela informacija da je troje ljudi na zagrebačkom Rebru preminulo nakon što se zarazilo legionelom. Sveukupno se, prema trenutnim informacijama, na Rebru zarazilo šestero pacijenata. Svi preostali zaraženi imaju teške komorbiditete te su imunokompromitirani.
>> Umrlo troje zaraženih legionelom na Rebru. Bolnica: Ne znamo uzrok zaraze
Iz bolnice kažu da će tek istraga utvrditi je li uzrok smrti legionela ili opće stanje preminulih pacijenata, a nakon što je ustanovljeno da imaju zaražene pacijente, u KBC-u Zagreb počela je istraga odakle je krenula zaraza jer je poznato da se može proširiti ili iz klima-uređaja ili iz vode. Za sada, kažu, ne znaju točan uzrok zaraze.
>> HDZ-ov šef Rebra: Zaraza legionelom otkrivena je krajem travnja
Index je razgovarao s epidemiologom Miroslavom Venusom koji nam je pobliže objasnio o kakvoj je zarazi riječ. Komentirao je i slučaj zaraze na Rebru. Kaže kako se ova bakterija nalazi u rijekama, jezerima i barama i da to ne predstavlja problem, već da se on javlja kada bakterija, zbog ljudske pogreške, dospije u vodovodne sustave ili sustave za klimatizaciju.
Posebno je opasno, objašnjava, kada dođe do zaraze na bolničkim odjelima gdje se nalaze pacijenti koji već imaju zdravstvene poteškoće. Tada, je, kao i u ovom slučaju s Rebra, povećan rizik od smrtnosti zbog zaraze legionelom.
Epidemiolog: Slučaj zaraze na Rebru je opasniji jer se tamo nalaze pacijenti koji već imaju zdravstvene probleme
Venus objašnjava da je legionela prvenstveno bolest koja izaziva atipičnu upalu pluća. Infekcija može biti blaža ili jača, a može čak proći i nezapaženo. Teža je, kaže, kada se javlja kao legionarska bolest koja je karakterizirana kliničkom slikom pneumonije ili upale pluća. Kaže da ima dosta visoku smrtnost jer je češća kao bolnička infekcija, kao što je to slučaj na Rebru.
Doktor Venus objašnjava da je inkubacija obično od oko dva do deset dana. Za osobe na koje se sumnja da su zaražene legionelom kaže da je prvenstveno bitno utvrditi gdje su se zarazile. Kaže da je zato s epidemiološke strane slučaj na Rebru jednostavniji jer se zna da zaraza potječe odande, no da je s kliničke strane to puno teži slučaj jer ondje borave pacijenti koji već imaju brojne zdravstvene probleme pa tako i zaraza legionelom može biti puno opasnija po njih.
Kaže da su opći simptomi bolesti suhi kašalj i temperatura te da se često na osnovu simptoma bez epidemiološke anamneze teško posumnja na legionelu.
“Ono što je ključno je da se osoba zarazi udisanjem tog infektivnog aerosola, što znači da je put prijenosa zrak. Taj infektivni aerosol stvara se pri tuširanju ili ovlaživanju zraka, odnosno raspršivanju vode na bilo koji način”, kaže te dodaje da se zaraza ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka.
Zaraza se ne može prenijeti s čovjeka na čovjeka
“Bitno je znati da nema interhumanog prijenosa. Zaražena osoba ne može zaraziti druge”, kaže Venus.
“Kao i kod drugih akutnih zaraza, češće stradavaju osobe s težim kliničkim slikama, a njihovo oboljenje često može završiti smrtnim ishodom. U tu grupu ljudi ubrajamo pušače, alkoholičare, osobe koje boluju od dijabetesa te maligne bolesnike koji su posebno imunokompromitirani.
To su kategorije osoba koje su zbog svoje kronične bolesti već iscrpljene pa im je imunitet na neki način pao. Takve osobe se već zbog bolesti nalaze u bolnici, nisu došli u bolnicu zbog legionele i u slučaju da pokupe legionelu, smrtnost može biti velika.
Za veliku većinu ljudi radi se o oboljenju koje prođe a da čovjek ni ne zna da je zaražen. S obzirom na to da su mogući simptomi kao kod gripe, ljudi se ponekad ni ne jave liječniku. U Hrvatskoj se godišnje prijavi pedeset do sto zaraženih osoba”, kaže.
Smrtnost među već teško bolesnim osobama može biti i do 40 posto
Komentirajući smrtne slučajeve na Rebru, kaže da je problem veći jer se ondje nalaze osobe koje već imaju zdravstvenih problema pa smrtnost zna biti i do 40 posto, dok je među općom populacijom ona između pet do deset posto.
“Ako je osoba teško bolesna, pitanje je hoće li antibiotik djelovati te kada se krenulo s liječenjem antibioticima. Jako je bitno u kojem trenutku se antibiotik uključuje. Kod svake bolesti je idealno da se što prije započne s liječenjem”, kaže.
“Za zarazu je kriva ljudska greška”
Doktor objašnjava da je uzročnik zaraze Legionella pneumophila tip 1, koja se kao mikroorganizam prirodno nalazi u vodama, primjerice rijekama, jezerima, barama. Problem, pojašnjava, nije kada se bakterija nalazi ondje, već rizik nastaje kada legionele uđu u zatvorene sustave koji koriste vodu. Kaže kako je korištenje te vode posebno opasno ako se stvara vodeni aerosol.
„Vodeni aerosol stvara se kada se tuširamo, kupamo, peremo kosu iz vode koja dopire iz tuševa, a nastaje i u rashladnim tornjevima koji se nalaze u zgradama, hotelima i velikim kompleksima. Takav aerosol nastaje i u klima-uređajima”, kazao nam je.
Upitali smo ga kako je moguće da bakterije iz rijeka i jezera dospiju u te zatvorene sustave. Doktor kaže da se to događa zbog ljudske greške, dok su iz KBC-a Rebro danas kazali da je normalno da se legionela nalazi i u vodovodnim sustavima.
„To je moguće zbog ljudske greške, primjerice ako dođe do oštećenja vodovoda pa se površinske vode uliju u njega ili ako se rade nekakvi neispravni spojevi na tehničku vodu. Prilikom epidemiološkog izvida u objektu u kojem se pojavila legionela potrebno je angažirati majstora, kotlovničara, vodoinstalatera ili strojara koji se razumije u sustav hlađenja i u sustav vodovodne mreže za dotični objekt koji se nadzire.
Ako postoje tzv. slijepa crijeva ili neki slijepi vodovi, primjerice, u staroj zgradi koja je imala nekakav sustav na kojemu se radila preinaka pa se onda jedan dio vodovodne cijevi zablokirao ili odrezao pa postao slijepi put, u njemu se zadržava voda koja ne cirkulira kontinuirano, već miruje, a to je najpogodnije tlo za razmnožavanje legionela”, objašnjava.
Venus ističe da je jako bitno znati kako rastu legionela pogoduje temperatura vode koja se nalazi unutar raspona od 27°C do 46°C, ako postoji nekakva vrsta onečišćenja organskog ili anorganskog tipa ili slijepi završetci u sustavu uslijed kojih dolazi do stagnacije vode. Kaže da se bakterija može razmnožavati u sanitarnoj vodi, rashladnim tornjevima, grijanim bazenima, jacuzziju i slično.
“Može se pojaviti u medicinskoj opremi, inkubatorima za djecu, respiratorima koji se koriste kod određenih liječenja ili zahvata u bolnicama i slično", kaže Venus.
“Posebno su rizični hoteli koji ne rade kroz cijelu godinu”
Naglašava da zaraza može imati utjecaja i na turizam, što je posebno važno za Hrvatsku, u slučaju da se zaraza pojavi u hotelima, što je, kaže, moguće, a posebice u onima koji rade isključivo ljeti. Kaže da osobno izbjegava ići u hotele koji ne rade cijelu godinu, a objasnio nam je i zašto.
„Najopasnije je ići u hotele koji su zatvoreni preko zime i rade samo preko ljeta. Ondje je najveći rizik posebice za ljude koji u njima borave netom nakon otvorenja. Zato preporučujem da se po dolasku u smještaj pusti voda iz svih slavina i tuševa na nekoliko minuta kako bi se ispralo ono što se nalazi u cijevima i što je eventualno stagniralo“, kazao nam je.
Najvažnija je prevencija, odnosno briga o sustavu i njegovo održavanje
Također, naglasio je kako je ključno da se kontinuirano provode preventivne mjere.
„Kada se rade zgrade, potrebno je napraviti sustav bez bespotrebnih spojeva, odnosno da takvi sustavi nemaju slijepih završetaka, međusobnih komunikacija i slično. Ono što je ključno što se može napraviti, a na tome neki znaju štedjeti, održavanje je kontinuirane temperature hladne vode ispod 20°C, a tople iznad 46°C.
Ako se dogodi proboj, kao što se dogodilo sada na Rebru, pa se u sustavu pojave oboljeli, onda se legionelu mora suzbijati tako da se temperatura vode podigne na 70°C, pa čak i 80°C. Takvom visokom temperaturom onda se ispiru sve slavine, svi tuševi u objektu te se radi hiperklorinacija. Nakon suzbijanja, sustav je potrebno kontinuirano održavati”, kazao nam je doktor Venus.