NEZAVISNI saborski zastupnik Dragutin Lesar je na svome Facebook profilu hrvatskoj javnosti objasnio najnoviju HAC-ovu aferu u kojoj je ta tvrtka preko pola milijardi kuna utrošila u arheološka ulaganja koja je izvodila supruga bivšeg premijera Ive Sanadera, Mirjana Sanader.
"Što je gospođa Sanader tražila u arheološkim iskopinama? Pa valjda mrtve birače HDZ-a", je komentar koji je na svom Facebook profilu stavio nezavisni saborski zastupnik Dragutin Lesar. "Na jednostavan način sam poželio objasniti još jednu aferu koja je povezana sa državnim novcem, HAC-om i bivšim premijerom Sanaderom", rekao je za Index nezavisni saborski zastupnik Lesar te dodao i kako je danas saznao da se neki od tih arheoloških nalazišta niti ne nalaze na trasi autoceste. Takav moj status na Facebooku je jedini način na koji sam si uspio objasniti tu najnoviju aferu", zaključio je Lesar.
Podsjetimo, jučer je Nacional objavio članak u kojem stoji kako je HAC za brojna arheološka istraživanja, kojima je rukovodila supruga bivšeg premijera, od 2003. godine utrošio najmanje 507 milijuna i četiri stotine tisuća kuna.
Ministarstvo kulture demantiralo navode da je Mirjana Sanader provodila arheološki reket
Na takve navode jučer je reagiralo Ministarstvo kulture i demantiralo navode da je "Mirjana Sander, supruga bivšeg premijera Ive Sanadera, provodila arheološki reket nad infrastrukturnim projektima Hrvatskih autocesta". Iz Ministarstva kulture jučer su priopćili kako su u razdoblju od 1. siječnja 2004. do danas s HAC-om sklopili ugovor ukupne vrijednosti 401,200.962 kune, od čega je do sada realizirano 294.300.000 kuna za arheološka iskopavanja i druge radnje vezane uz postupak zaštite arheološke i druge kulturne baštine koja je ugrožena gradnjom prometnica, a manji dio utrošen je i na izradu konzervatorskih studija.
U tom je razdoblju istraživano na tri trase: Dugopolje-Ploče, Beli Manastir-Osijek-Đakovo-Svilaj i Zagreb-Velika Gorica-Sisak, na kojima se nalazi 157 lokaliteta. Netočni su, nastavljaju iz Ministarstva, i navodi o prednosti Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u odnosu na druge sudionike istraživanja, kao i tvrdnja da je prof. dr. sc. Mirjana Sanader utjecala na odabir izvoditelja arheoloških radova. Dodaju da je Ministarstvo kulture organiziralo i koordiniralo zaštitna istraživanja, a dijelom ih i samo izvelo te da su u navedenom razdoblju u radovima sudjelovale brojne muzejske i znanstvene institucije, kao i privatne tvrtke, koje su stručno i tehnički osposobljene za radove na kulturnim dobrima, zatim brojni nezaposleni arheolozi te fizički radnici.