"AKO narodu želite oduzeti identitet, oduzmite mu jezik. Jezik je pitanje identiteta, ali i suvereniteta", navodi Dragutin Lesar u svojem tekstu u kojem naglašava važnost obrane hrvatskoga jezika sa svih strana. Prema Lesarovim riječima, ranih devedesetih često mu de na sastancima delegacija sindikata događalo da ga se doživljava kao nacionalista jer je inzistirao da prevoditelji ne trebaju govoriti "hrvatsko-srpskim jezikom" nego je inzistirao na hrvatskom jeziku.
Lesar dodaje kako i dalje postoje inicijative da se stvori jedan zajednički umjetni jezik koji bi se koristio u službenoj komunikaciji na europskom nivou pa podsjeća kako su prije nekoliko mjeseci tri članice EU parlamenta podnijele službenu inicijativu da se u EU institucijama ne uvodi hrvatski jezik kao službeni jezik Unije uz obrazloženje da je jezik kojim se govori u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji jedan te isti jezik i da se uvođenjem toga "zajedničkog" jezika može puno uštedjeti.
Nužno izglasavanje zakona o hrvatskom jeziku
Usto, Lesar objašnjava da se radi o preuzimanju prakse haškoga suda koji koristi takozvani CBS jezik. "CBS je kratica od Croatia, Bosnia, Serbia. Neki ga pišu i kao SBC, valjda zato da bi bio što bliži onom srpsko-hrvatskom", objašnjava Lesar u svom najnovijem postu na blogu.
Lesar naglašava kako ga građani upozoravaju da SANU ponovno vodi intenzivnu kampanju na internetu u kojoj dokazuje da hrvatski jezik ne postoji, ali i da na Wikipediji skupina ljudi sve tekstove na hrvatskom jeziku prepravlja u hrvatsko-srpski. Na kraju, Lesar još jednom naglašava važnost izglasavanja zakona o hrvatskom jeziku kojeg je njegova stranka i uputila u saborsku proceduru.