Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) obratila se javnosti priopćenjem u kojem iznose niz problema s liječenjem stranih radnika. Iako je pred Hrvatski sabor prije dva dana u prvo čitanje došao Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, u njemu ni riječi nije bilo o zdravstvenoj skrbi za njih, navode u priopćenju.
"U Hrvatsku je do sada došlo oko 143.000 stranaca, a HZZO je svim ugovornim partnerima obiteljske medicine još u srpnju 2023. poslao dopis da moraju upisivati strane radnike i pružati im zdravstvenu zaštitu. Dakako da nije sporno to da strani radnici moraju imati primjerenu zdravstvenu skrb no, nažalost, oni je u ovom trenutku zbog nečinjenja zdravstvene administracije – u puno slučajeva nemaju", stoji u priopćenju.
"Nitko ih ne pita za cijepni status"
"Prvo, strane radnike koji dolaze u Hrvatsku, nitko ne pita za cijepni status koji je iznimno važan podatak u zdravstvenom kartonu pacijenta. Većina zemalja EU cijepni karton od stranih radnika traži čak i ako dolaze iz druge EU zemlje. Uostalom, hrvatski državljani obvezni su se cijepiti. Isto tako, za razliku od stranih radnika koji odlaze u zemlje EU, strani radnici koji dolaze u Hrvatsku nisu u obvezi testirati se na tuberkulozu", objavio je KoHOM.
Drugi veliki problem je taj što veliki broj stranih radnika u Hrvatskoj ne govori ni hrvatski ni engleski jezik (iako ga zdravstveni radnici nisu obvezni znati) te je liječnicima iznimno otežano sporazumijevanje s njima. Obiteljski liječnici nemaju informacije nužne za liječenje po pravilima struke, jer strani radnici ne znaju objasniti i nemaju podatke o eventualnim kroničnim bolestima, prethodnim bolestima, eventualnim alergijama, posebice na lijekove, ne znaju podatke o cijepnom statusu, ne znaju adekvatno opisati zdravstvene tegobe, navesti anamnestičke podatke o bolestima u obitelji, upozoravaju obiteljski liječnici.
"Povećava se mogućnost liječničke greške"
"S obzirom na to da većina njih najčešće dolazi iz afričkih i azijskih zemalja izuzetno je važno znati i postoje li bolesti vezane za njihovu genetsku predispoziciju, odnosno postoje li kakve endemske bolesti u zemljama iz kojih dolaze? Nedostatak informacija nužnih za primjereno liječenje povećava mogućnost liječničke greške i onemogućava pružanje pravilne zdravstvene zaštite za strane radnike. Legitimno pitanje je i to tko štiti liječnike od eventualne greške zbog nedostatka informacija o zdravstvenom stanju pacijenta", navodi se u priopćenju.
Dodatan problem u svemu ovom je i taj što je sve više slučajeva (koje obiteljski liječnici već neko vrijeme uredno prijavljuju nadležnima) da poslodavci stranih radnika rade pritisak na obiteljske liječnike i inzistiraju na tome da oni budu nazočni na pregledu "svojih" radnika, što je nedopustivo, objavio je KoHOM.
"Poslodavci prijavljuju liječnike za rasizam"
"Isto tako, bilo je slučajeva kada je liječnik zbog jezične barijere što posljedično može dovesti do greške u liječenju, odbio primiti stranog radnika u svoj tim (liječnici ne odbijaju liječiti strane radnike!), nakon čega su ih poslodavci stranih radnika prijavljivali nadležnima pod optužbom za - rasizam!? Upravo se u ovom trenutku liječnica iz Slavonije - koja je ukazala na problem jezične barijere i koja nije dopustila da šef stranog radnika bude na pregledu - suočava s optužbom da je rasist!?" stoji u priopćenju.
Iako nadležni u zdravstvenoj administraciji već dulje vrijeme o ovim problemima imaju saznanja, dostavljeni su im jasni upiti o postupanju i prijavljeni konkretni slučajevi, međusobno prebacuju odgovornost, a očito je da su u izmjenama i dopunama Zakona o strancima potpuno propustili reagirati, regulirati i riješiti ove probleme. Ne samo zbog liječnika i zdravstvenog osoblja već i zbog samih stranih radnika, a onda i svih ostalih pacijenata, objavili su obiteljski liječnici.
"Nismo jedina europska zemlja u koju dolaze strani radnici"
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine - KoHOM podsjeća kako Hrvatska nije jedina europska zemlja u koju dolaze strani radnici te je bilo nužno i u Hrvatskoj na vrijeme primijeniti pozitivne primjere drugih europskih zemalja.
Obveza dokazivanja cijepnog statusa i obveza testiranja na tuberkulozu ne bi trebali biti zahtjevni za zakonsko reguliranje i neophodno je da se Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u čijoj je nadležnosti epidemiološki nadzor i sprječavanje širenja zaraznih bolesti, što prije uključi. Što se tiče jezične barijere, nužno bi bilo osigurati 24-satnog online prevoditelja za sve jezike kako bi strani pacijenti imali sigurno liječenje. Ili barem reći liječnicima koji je to prijevod u koji se mogu pouzdati? Ignoriranje ovog problema samo će pogoršati situaciju kad je u pitanju liječenje stranih radnika, zaključuje se u priopćenju.