Prema analizi koju su napravili u Ljubljani, Slovenija se sa 220 kilometara na milijun stanovnika nalazi ispred Hrvatske (206 kilometara), Austrije (200) i Italije (116).
Nešto brži tempo gradnje autocesta u Hrvatskoj bio je diktiran potrebom dizanja ekonomskog rasta u vrijeme kad je u Sloveniji ekonomski rast bio solidan, a prevelika ulaganja u cestogradnju mogla su potaknuti inflaciju, ocjenjuju u slovenskom ministarstvu prometa.
"Gradnju autocesta u Sloveniji diktira kombinacija unutarnjih potreba i sve većeg tranzita s realnim financijskim mogućnostima", izjavio je Vidic koji kaže da su i Slovenija i Hrvatska u zadnjih deset godina približno udvostručile dužinu autocesta, Slovenija na današnjih 441, a Hrvatska na 928 kilometara.
Razlika je i u načinu gradnje jer se u Hrvatskoj još primjenjuje montažna gradnja, a u Sloveniji se na trasu polažu monolitne betonske konstrukcije, što zahtijeva više vremena, ali je trajnost takvih cesta veća, ustvrdio je Tomaž Vidic.