LJUBO Jurčić, profesor s Ekonomskog fakulteta i nekadašni političar, gostovao je u Dnevniku N1 gdje je komentirao rekordnu inflaciju u Hrvatskoj, kao i neizvjesnu ekonomsku budućnost.
"Mislim da ovo još nije najgore. Inflacija donosi potražnju koja sad dolazi od turista pa se dižu cijene, industrijske cijene i veleprodajne cijene rastu i to će se preliti u maloprodaju", rekao je Ljubo Jurčić ocjenjujući da bi se inflacija mogla početi smirivati do kraja godine ako se smiri i rat u Ukrajini. "Što se tiče ekonomskih kriterija, na inflaciju utječe i rat pa ovisi i o tome. Ako bi se smirio rat u Ukrajini, mogli bismo očekivati poboljšanje prema kraju godine."
Na pitanje koje sve manevarske prostore ima vlada, Jurčić odgovara:
"Prihodi nam rastu, ali i inflacija raste. S druge strane, inflacija ima svoje troškove. Ona je 12 posto, plaća je ista, kupovna moć građana je minus 12 posto, a ako se prenese na ekonomiju, to je gubitak za društvo. Gubitak se pokriva kompenziranjem negativnog utjecaja na građane i na gospodarstvo. Bili smo protiv toga da se svima isto smanji. Imamo ključne sektore koje treba spašavati, njima treba pomoći.
Šteta od inflacije će biti oko 15 milijardi kuna, oko 3 posto BDP-a. Pitanje je je li politička odluka takva da se vlada isprsi za to i pokrije sve, a to zahtijeva kreativniju ekonomsku politiku. Sadašnji ministar financija obećava takav pristup, ali je pitanje ima li vremena. Narod će živjeti, ali će živjeti lošije i tu treba intervenirati", rekao je.
Komentirajući izjavu novog ministra financija Marka Primorca da sad nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine, Jurčić je istaknuo:
"Porez na imovinu treba uvesti, pričao sam o tome i prije 15 godina, ali nisu svi građani u istoj poziciji, načinu stjecanja itd. Svaki porez na imovinu se plaća kod dohotka." Rekao je da se porez na nekretnine ne bi trebao određivati svima isto, nego da bi se trebale napraviti razlike u stjecanju imovine i selekcija strukture stjecanja imovine pa prema tome napraviti politiku oporezivanja.
Govoreći o podizanju rejtinga Hrvatskoj, naglasio je da je kreditni rejting samo pokazatelj stranim ulagačima da je rizik ulaganja u Hrvatsku manji, ali to ne znači da će građani bolje živjeti. "Ja sam za EU i euro, ali prije svega za Hrvatsku, koja se treba bolje pripremiti da ima korist od eura. Mi smo se nažalost pripremili tako da zadovoljimo Europljane, ali nemamo nijedan kriterij da Hrvatska prođe bolje. Ne očekujem ništa lošije, ali ne nadam se da će biti bolje", rekao je.