PREMA najnovijem istraživanju, uzastopni toplinski valovi i globalno zatopljenje ne oštećuju samo australski Veliki koraljni greben, nego ugrožavaju i njegovu sposobnost oporavka, piše CNN.
Greben duljine 2.300 kilometara pretrpio je u posljednja dva desetljeća višestruko "izbjeljivanje", odnosno prestanak simbioze algi i koralja te ostanak samo bijelih kostura koralja, koje se događa zbog previsoke temperature oceana. Pogotovo su mu naškodili toplinski valovi iz 2016. i 2017. godine, koji su došli jedan za drugim.
Mrtvi koralji
Znanstvenici su u novoj studiji, objavljenoj u uglednom časopisu Nature, objavili svoje istraživanje u kojem su ispitali koliki je broj odraslih koralja preživio dva posljednja izbjeljivanja i koliko se stvorilo njihovih novih potomaka. Rezultati su bili sumorni.
"Mrtvi koralji ne stvaraju bebe", rekao je glavni voditelj studije, biolog Terry Hughes.
Naime, stres uzrokovan toplinskim valovima i zagrijavanjem oceana ugrozio je oporavak koralja.
"Broj novih, mladih koralja na Velikom koraljnom grebenu smanjio se za 89% nakon nezapamćenog gubitka odraslih koralja tijekom izbjeljivanja u 2016. i 2017.", rekao je Hughes.
Znanstvenici već odavno upozoravaju na katastrofalan utjecaj globalnog zagrijavanja na najveći svjetski greben i jedini živi organizam koji se može vidjeti iz svemira. Veliki koraljni greben, koji je pod zaštitom UNESCO-a, stanište je tisućama vrsta morskih životinja: ribama, kornjačama, morskim psima i slično.
Vrlo, vrlo riskantna budućnost
Znanstvenici, koji su radili na istraživanju, smatraju kako bi se greben mogao oporaviti u sljedećih 5 do 10 godina, budući da sve više koralja doseže spolnu zrelost, ali samo ako se neće dogoditi još jedno izbjeljivanje; što se zbog globalnog zatopljenja čini gotovo pa nemogućim.
"Sumnjam da neće biti još nekoliko izbjeljivanja u nadolazećem desetljeću“, rekao je koautor studije, biolog Morgan Pratchett.
"Nekada smo mislili da je Veliki koraljni greben prevelik da bi propao - do sada", dodao je.