Foto: FAH
OTVORENO pismo i javni istup Gvozdena Flege najistaknutiji je unutarstranački poziv za odlaskom Zorana Milanovića s vodeće pozicije u SDP-u. Nakon splitskog gradonačelnika Ive Baldasara, i Flego je pred hrvatskom javnošću odlučio suočiti Milanovića s nizom od 5 uzastopnih poraza. Usto, upozorio je i na neprihvatljivost retorike kojom se šef SDP-a koristio proteklih nekoliko mjeseci.
> Flego oštro napao Milanovića: "Tražim njegovu ostavku, potpuno je izgubio kontrolu"
U SDP-u se naočigled formira snaga koja zahtjeva promjene, i koja sve glasnije počinje inzistirati na odlasku Zorana Milanovića. O mogućnosti novog smjera unutar stranke koja će, najvjerojatnije, sljedeće četiri godine provesti u oporbi, Index je porazgovarao s bivšim SDP-ovim ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom i SDP-ovom disidenticom Aleksandrom Kolarić.
SDP-ov Lučin smatra kako bi rukovodstvo SDP-a, s obzirom na to da nije polučilo izborne rezultate, trebalo odstupiti.
Lučin: Oni koji izgube izbore trebali bi otići
"Osobno držim da bi logika stvari bila da dođe do promjene u SDP-u, tako da rukovodstvo čija politika i rezultati ne garantiraju daljnji rast stranke odstupi te da daju priliku novim ljudima da se kandidiraju. Ti bi novi ljudi mogli ponuditi novu platformu i novu politiku za članove stranke i građane.
To je moralno, ali i političko pitanje. U Hrvatskoj se trebamo početi zalagati za to da, kad je riječ o političkim strankama, oni koji ne poluče rezultate moraju otići. Tako će se izbjeći privatizacija i zatvorenost stranke u smislu da uvijek isti ljudi vode te stranke. Mi smo kao SDP uspjeli nametnuti jedan standard u demokratizaciji unutarstranačkog života, predsjednika se bira jednim glasom svakog člana po modelu 'jedan član-jedan glas', a volio bih da se i ostali organi stanke biraju na taj način, kao na primjer Glavni odbor. Volio bih da nemamo predsjednički sustav unutar stranke, a to je prilika da isto tako postavimo i standard, pa da oni koji izgube izbore otiđu", ističe Lučin.
Na pitanje o tome vidi li nekoga iz redova SDP-a tko bi u ovome trenutku mogao ponuditi navedene promjene, Lučin nije htio ponuditi konkretna imena.
"O imenima ne bih i ne bih se opredjeljivao, ne znam koje su ambicije pojedinih članova, ali da ima ljudi koji bi to mogli, u to samo uvjeren. To nije sporno, ipak nismo mala stranka, imamo skoro 30.000 članova, sigurno ima potencijala. Na kraju krajeva, ako se sjetite i kad je Zoran Milanović izabran za predsjednika malo je ljudi znalo tko je on", zaključuje Lučin za Index.
SDP-ova disidentica Aleksandra Kolarić ističe kako podržava Flegino pismo i njegov zahtjev da Milanović odstupi s vodeće pozicije. Ističe kako je SDP-u potreban netko tko će znati okupiti i mobilizirati sve potencijale hrvatske ljevice.
Kolarić: Odgovornost za 5 izbornih poraza pada na Milanovića i cijelo Predsjedništvo
"Flegino pismo je dobro argumentirano, podržavam njegov poziv za ostavkom Zorana Milanovića. Dodala bih kako je Flego jedan od rijetkih preostalih lijevih intelektualaca koji je još ostao uz SDP i kojeg nekim čudo sadašnje vodstvo i Milanović nisu uspjeli otjerati od stranke.
Ono što bih dodala je da odgovornost za pet izbornih poraza u nizu, kao i za gubitak jedne trećine zastupničkih mjesta, pada na sve članove Predsjedništva stranke, koji su zbog vlastitog karijerizma bespogovorno slušali i izvršavali sve političke ideje i naredbe Zorana Milanovića. Svi su oni sukrivci, suodgovorni za sadašnji izborni rezultat. Jasan demokratski standard u razvijenim zemljama s razvijenom demokracijom je da vodstvo koje izgubi izbore mora dati ostavku. To se zove politička odgovornost, koju Milanović i sadašnji članovi Predsjedništva očito odbijaju prihvatiti", ističe Kolarić za Index, dodajući kako bi se u stranku mogla vratiti isključivo u slučaju demokratizacije stranke i pojavljivanja lidera koji bi mogao djelovati tako da okuplja i gradi snage ljevice.
"Moj povratak u SDP ovisi o spremnosti stranke na promjenu. Ukoliko članstvo podrži onog kandidata koji će stranku demokratizirati i modernizirati, taj kandidat bi ujedno morao biti i kandidat integracije i morao bi pozvati u stranku ne samo mene, nego i mnoge druge. Trebao bi pozvati na okupljanje svih lijevih snaga - intelektualaca, nezavisnih javnih osoba lijevog profila i drugih. Raditi na okrupnjavanju, suradnji i uključivanju. Jaki SDP je onaj koji okuplja, ja bih tu bila samo karika.
Odluka je na članstvu, hoće li dalje utabanim stazama sa Zoranom Milanovićem u šesti poraz u nizu, ili su spremni za promjenu i oporavak stranke. Ako članstvo podrži sadašnje vodstvo, ne vidim se u takvoj stranci. Podržat ću kandidata koji izađe s programom promjena i koji će na taj način stranku ojačati. Nužno je da reformske snage u SDP-u podrže jednog kandidata.
Milanovićev plan za ostanak na čelu SDP-a
Index neslužbeno doznaje kako se, među onima koji bi mogli pretendirati na mjesto Predsjednika SDP-a, nalaze Zlatko Komadina, SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula, šef Podravke Zvonimir Mršić, ministar Gordan Maras te ministar Mirando Mrsić.
Od izvora bliskih SDP-u doznajemo kako će Zoran Milanović vjerojatno pokušati "stvoriti" više kandidata za mjesto Predsjednika, kako bi razlomio snage za promjenu. Na taj bi način aktualni šef SDP-a mogao razmrviti reformske kapacitete unutar stranke.
"Ako se kandidiraju samo dva jaka kandidata, onda će rezultat biti jako blizu. Milanović izbjegava da stranka počne analizirati rezultate izbora, zato gura sastajanje Glavnog odbora po instant modelu, i to već za 10 dana, 16. siječnja. Glavni odbor potom raspisuje same izbore za Predsjednika stranke, ali prije toga bi trebalo provesti detaljnu analizu, po izbornim jedinicama i po preferencijalnim glasovima, ali i analizu postizbornog pregovaranja. Evidentno je kako se kršio statut stranke u pregovorima s MOST-om, Glavni odbor je odbio koaliciju s MOST-om, a Predsjedništvo je suprotno odluci Odbora krenulo dalje s time. Predsjedništvo je niže tijelo tijelo od Glavnog odbora, to je kao da ministarstvo ide protiv odluke Vlade.
Po statutu SDP-a izbori se održavaju 45. dan nakon raspisivanja. Sjednicu Glavnog odbora mora inicirati njegov Predsjednik,a ne Zoran Milanović. Predsjednik Glavnog odbora je Josip Leko. Ne vidim nijedan dobar razlog da Leko saziva nepripremljenu sjednicu 16. siječnja. Milanović ne može umjesto Leke sazvati sjednicu Odbora, on to može tražiti od Leke, a ako Leko to ne napravi u roku od 30 dana, tek onda to može napraviti sam Milanović", doznaje Index od izvora.