Svijet će danas prvi put vidjeti unutrašnjost obnovljene katedrale Notre-Dame u Parizu kad predsjednik Francuske Emmanuel Macron održi televizijski obilazak kako bi označio predstojeće ponovno otvorenje katedrale. Pet i pol godina nakon razornog požara iz 2019. godine pariški gotički dragulj je spašen, obnovljen i preuređen - nudeći posjetiteljima vizualno zadivljujuće iskustvo, piše BBC.
Predsjednik - u pratnji svoje supruge Brigitte i pariškog nadbiskupa Laurenta Ulricha - danas tako započinje program ceremonije, koji će kulminirati službenim "ulaskom" u katedralu 7. prosinca i prvom katoličkom misom sljedeći dan.
Nakon što prikažu najistaknutija postignuća u obnovi katedrale vrijedne 700 milijuna eura - uključujući masivne drvene grede koje zamjenjuju srednjovjekovni okvir uništen u požaru - Macron će održati govor zahvalnosti za oko 1300 majstora i majstorica u lađi katedrale.
Obnovljeni interijer Notre-Dame držan je kao stroga tajna - s obzirom na to da je tijekom godina samo nekoliko slika koje su prikazivale napredak obnove izašlo u javnost. Međutim, ljudi koji su nedavno bili u unutrašnjosti tvrde da je doživljaj zadivljujući, a katedrala podignuta novom jasnoćom i svjetlinom koja čini oštar kontrast s ranijom tmurnom atmosferom.
"Riječ koja najbolje opisuje današnji dan je 'sjaj'", rekao je izvor iz Elyséea, koji je bio usko uključen u obnovu. "Posjetitelji će otkriti sjaj rezanog kamena koji je besprijekorne bjeline kakve možda nije bilo u katedrali već stoljećima", dodao je.
Kobni 15. travnja 2019.
U večernjim satima 15. travnja 2019. gledatelji diljem svijeta užasnuto su pratili prijenos uživo i gledali kako vatra zahvaća krov katedrale, a potom - na vrhuncu požara - kako se urušava toranj iz 19. stoljeća.
Katedrala, čija je struktura već bila predmet zabrinutosti prije požara, bila je u procesu vanjske obnove u to vrijeme. Među teorijama o uzroku požara spominju se cigareta koju je ostavio radnik ili električni kvar.
Oko 600 vatrogasaca borilo se s plamenom 15 sati. U jednom trenutku pojavila se bojazan da bi osam zvona u sjevernoj kuli moglo pasti, što bi srušilo samu kulu, a možda i veći dio zidova katedrale.
Katedrala je naposljetku spašena. U požaru su uništeni toranj, drvene grede krova (poznate kao "šuma") i kameni svodovi iznad središnjeg transepta i dijela lađe. Također je bilo velikih oštećenja od odrona drva i kamenja te od vode iz vatrogasnih crijeva.
Nasreću, popis onoga što se uspjelo spasiti bio je mnogo duži - uključujući sve vitraje, većinu skulptura i umjetničkih djela te svetu relikviju poznatu kao Kruna trnja. Orgulje - druge najveće u Francuskoj - bile su ozbiljno oštećene prašinom i dimom, ali su se mogle obnoviti.
Kler katedrale također je slavio određene "miraculése" – čudom neoštećene predmete.
To uključuje kip iz 14. stoljeća poznat kao Djevica iz Stupa, koji je jedva izbjegao uništenje u padu kamenja. Šesnaest ogromnih brončanih kipova Apostola i Evanđelista, koji su okruživali toranj, skinuti su radi obnove samo četiri dana prije požara.
Donirano gotovo milijardu eura za obnovu katedrale
Nakon što je dan nakon požara obišao zgarište, Macron je dao obećanje koje se mnogima tada činilo neizvedivim: ponovno otvoriti Notre-Dame za posjetitelje u pet godina.
Javna tijela za upravljanje radovima osnovana su zakonom, a poziv na donacije izazvao je brzu reakciju. Ukupno je prikupljeno 846 milijuna eura, velikim dijelom od velikih sponzora, ali i od stotina tisuća malih donatora.
Odgovornost za zadatak povjerena je Jean-Louis Georgelinu, vojnom generalu bez puno strpljenja za komisije i konzervatore. "Navikli su raditi s fregatama. Ovo je nosač aviona", rekao je. Georgelin je zaslužan za neosporan uspjeh projekta, ali je preminuo u nesreći u Pirenejima u kolovozu 2023. godine i zamijenjen je Philippeom Jostom.
Na obnovi radilo oko dvije tisuće ljudi
Procjenjuje se da je na projektu radilo oko 2000 zidara, stolara, restauratora, krovopokrivača, radnika ljevaonice, umjetničkih stručnjaka, kipara i inženjera - što je predstavljalo velik poticaj za francusku umjetnost i obrt.
Mnogi obrti - poput kiparstva u kamenu - zabilježili su velik porast broja naučnika zbog publiciteta.
"[Projekt Notre-Dame] bio je ekvivalent svjetske izložbe jer je bio izlog za naše obrtničke vještine. To je izvrstan izlog na međunarodnoj razini", rekao je Pascal Payen-Appenzeller, čija udruga promiče tradicionalne graditeljske vještine.
Priroda obnove
Prvi zadatak projekta bio je osigurati gradilište, a zatim rastaviti ogromnu hrpu metalnih skela koje su prethodno okruživale toranj, ali su se otopile u požaru i spojile s kamenom.
Na početku je morala biti donesena odluka o prirodi obnove: hoće li se vjerno rekonstruirati srednjovjekovnu građevinu i neogotičke promjene koje je u 19. stoljeću napravio arhitekt Eugène Viollet-le-Duc, ili iskoristiti priliku da se modernizira katedralu.
Poziv za novi dizajn donio je neuobičajene ideje, uključujući stakleni krov, "ekokrov" od zelenila, ogroman plamen umjesto tornja i toranj s vertikalnim laserom koji puca u svemir.
Usprkos protivljenju stručnjaka i javnosti, sve su ideje odbačene, a obnova je u suštini vjerno izvedena prema originalu - s nekim ustupcima modernim materijalima i sigurnosnim zahtjevima. Drvene grede krova, primjerice, sada su zaštićene prskalicama i pregradama.
Macronova uloga u svemu
Jedina preostala točka nesuglasica odnosi se na Macronovu želju za modernim dizajnom vitraja u šest bočnih kapela. Umjetnici su prijavili radove na natječaj, ali postoji oštro protivljenje mnogih u francuskom umjetničkom svijetu.
Macron je pokušao učiniti obnovu Notre-Damea temom i simbolom. Kako prenosi BBC, usko je uključen u projekt i nekoliko je puta posjetio katedralu, a u trenutku kad je njegova politička pozicija na najnižoj točki - nakon neuspjelih parlamentarnih izbora u srpnju - ponovno otvorenje je dobrodošao poticaj za moral.
Neki su tvrdili da je ukrao pažnju organizirajući današnju ceremoniju - službeno označenu kao kraj projekta - tjedan dana prije formalnog ponovnog otvorenja. To znači da će prve, dugo očekivane slike unutrašnjosti također neizbježno biti povezane s njim.
Dužnosnici iz Elyséea ističu da katedrala - poput svih francuskih vjerskih zgrada prema zakonu iz 1905. godine - pripada državi, a Katolička crkva je njen "dodijeljeni korisnik" te da bez brze mobilizacije Macrona radovi nikad ne bi bili završeni tako brzo.
"Prije pet godina svi su mislili da će predsjedničko obećanje biti teško ispuniti", rekao je izvor iz Elyséea i dodao: "Danas imamo dokaz ne samo da je bilo moguće - nego da je to bilo ono što su svi iskreno željeli. Ono što će ljudi vidjeti [u novoj Notre-Dame] je sjaj i snaga kolektivne volje - à la française."