Foto: Hina
GOVOR francuskog predsjednika Emmanuela Macrona u Europskom parlamentu nije ispunio očekivanja većine hrvatskih europarlamentaraca, posebice stajalište da neće podržati proširenje Unije na pet zemalja zapadnog Balkana dok se sadašnja Unija ne učvrsti, no neki smatraju da se ipak radi o jednoj "realnoj izjavi".
Očekivala je, kaže Zovko, da će francuski predsjednik dati potporu tom procesu proširenja.
"To mu je spočitnuo i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i upozorio ga da Francuska mora imati veće i jače ambicije, jer ukoliko ne dođe do proširenja na zapadni Balkan ne možemo ni očekivati mir u tom području", kazala je Zovko.
Ivan Jakovčić (ALDE) je kazao da je Macron potvrdio svoju potpunu europsku opredijeljenost što znači da europska ideja i jačanje Unije imaju jasnu budućnost, no smatra da njegov stav o proširenju na zapadni Balkan nije najbolji.
"Svim državama treba dati mogućnost ulaska u EU čim ispune domaću zadaću, a ne čekati produbljenje EU-a! To ne ide zajedno, kako to Macron govori", kazao je Jakovčić.
Za zastupnika Davora Škrleca (Zeleni) radi se o "jednoj vrlo realnoj izjavi".
"On je rekao da postoji geostrateški rizik da se zapadni Balkan približi Turskoj ili Rusiji, ali da s obzirom da je u EU trenutno destabilizirano funkcioniranje s 28, odnosno 27 članica, teško da se može reći da bi sadašnjom konfiguracijom EU-a i raspodjelom moći unutar institucija Unije mogli funkcionirati jednako dobro s 32 članice", kazao je Škrlec.
"Ne srljati, kao guske u magli kao što je rekao Stjepan Radić, već prvo srediti stvari u svojoj kući nakon izlaska Velike Britanije iz članstva, pa onda, ako treba, donijeti i novi ugovor na temelju Lisabonskog i u međuvremenu ulagati u države zapadnog Balkana da se što bolje i brže približe standardima EU-a kako se ne bi doživjela sudbina i Bugarske, Rumunjske i Hrvatske", dodao je Škrlec.
Picula Macrona usporedio s Clintonom
Za zastupnika Tonina Piculu Emmanuel Macron jest reformist, prije svega liberalni političar koji liberalnu agendu želi produbiti, ali da on dosege svojih reformi vidi u okviru postojeće Europske unije, "minus Ujedinjena Kraljevina".
"Možemo očekivati jednu vrstu političkog trenja između onih koji bi EU širili, ali ne zato što su zaljubljeni u narode zapadnog Balkana već slijedeći Junckerovu tezu da o zajedničkim granicama i njihovoj zaštiti možemo samo zajednički odlučivati. Tu je onda Macron koji smatra da EU teško funkcionira i s 28, a kamoli 32 članice", kazao je Picula.
Nadalje, Picula Macrona uspoređuje s nekadašnjim američkim predsjednikom Billom Clintonom na početku mandata.
Što će se desiti, pita se eurozastupnik, ako krene novi migratorni val i ponovno zapljusne EU?
"A ti ljudi mogu jedino doći preko zapadnog Balkana i pitam se da li će onda Europa po drugi puta izložiti taj prostor neadekvatnoj, političkoj, gospodarskoj, financijskoj i ostaloj potpori te iste EU koja je s punim pravom odlučila zajednički djelovati kako bi zaštitila humanitarno pravo tamo gdje je ugroženo", rekao je Picula.
Smatra da je današnjim istupom Macron opravdao nadu zagovornika liberalne demokracije, ali mu se čini da je ostao nedorečen, ili kontradiktoran, nudeći sredstva kojima bi se ta politička agenda onda trebala razvijati.
Petir nije zadovoljna
Ruža Tomašić (ECR) ističe kako EU krasi raznolikost te su zato univerzalna rješenja krojena prema potrebama velikih osuđena na propast, a da se Macronova reformska agenda "temelji upravo na takvim rješenjima".
Marijanu Petir (EPP) nije zadovoljio istup francuskog predsjednika oko pitanja Sirije te napominje kako "opredjeljenje za čovjeka i vrijednosti treba pokazati na djelu, a ne samo na riječima''.
Dubravka Šuica (EPP) ocjenjuje kako su u "raspravi s francuskim predsjednikom Macronom potvrđeni naši prioriteti: sigurnost za europske građane, zaštita naših granica, borba protiv terorizma, rast eurozone i zajednička obrana". "Ne smijemo odustati od europskog identiteta koji predstavlja više od zajedničkih vrijednosti, on je temelj na kojem je izgrađena naša kultura i zajedništvo", poručuje Šuica.
I MVEP se oglasilo o proširenju unije
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova oglasilo se u povodu Izvještaja EK-a o politici proširenja za 2018. priopćivši da Hrvatska snažno podupire nastavak proširenja EU-a na sve zemlje u jugoistočnoj Europi te da je politika proširenja ulog u sigurnost, mir, prosperitet a time i stabilnost u Europi.
"Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izražava snažnu podršku nastavku procesa proširenja Europske unije za sve zemlje u jugoistočnoj Europi jer je to od strateškog interesa za EU. Politika proširenja Europske unije je ulog u sigurnost, mir, prosperitet, a time i stabilnost u Europi", ističe se u priopćenju MVEP-a.
Europska komisija je u utorak u svom izvješću o napretku zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo ocijenila kako zemlje zapadnog Balkana sporo napreduju na putu prema Europskoj uniji, dok se Turska umjesto približavanja sve više udaljava.
Ministarstvo naglašava kako je vjerodostojna perspektiva članstva u EU ključna za izgradnju demokratskih i prosperitetnih društava na prostoru JIE.
"RH smatra da je nastavak provedbe Politike proširenja EU posebno važno za budućnost Bosne i Hercegovine kojoj članstvo u Europskoj uniji nudi bolju budućnost ali ona može biti ostvarena samo uz poštivanje temeljnog daytonskog načela o ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda", navodi se u priopćenju.
MVEP je pozdravio preporuku Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Makedonijom ocijenivši kako je to potvrda da se reforme isplate.
Ministarstvo podsjeća da Hrvatska snažno podržava politiku proširenja koja se temelji na načelu vlastitih zasluga, strogom i pravednom uvjetovanju i stavljanju fokusa na ključna područja. Za napredak u procesu proširenja najvažniji su rezultati u području vladavine prava i reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnosti, temeljnih prava, demokratskih institucija, reforme javne uprave, kao i u području gospodarskog razvoja i konkurentnosti. Jačanje regionalne suradnje i razvijanje dobrosusjedskih odnosa također ostaju bitne sastavnice procesa proširenja.
"Važno je da Izvještaj o proširenju upozorava na potrebu ulaganja većih napora u najosjetljivijim područjima, uključujući procesuiranje ratnih zločina i rasvjetljavanje sudbine nestalih osoba, ali i na potrebu stvaranja konstruktivne atmosfere za prevladavanje nasljeđa prošlosti i pomirbu. Kao što je naglašeno i u Strategiji proširenja EK iz veljače 2018., otvorena bilateralna pitanja moraju se riješiti prije ulaska u EU", naglašava ministarstvo.
Dodaje da ovaj Izvještaj predstavlja poticaj i putokaz kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU. "Pozdravljamo napredak koji su te zemlje ostvarile u prethodnom razdoblju te ih pozivamo i ohrabrujemo da nastave s reformama jer su one u najboljem interesu njihovih građana".