Foto: Index/Wikipedia
Njihova zamisao je da se poslodavcima omogući određeni neoporezivi iznos koji bi na CRO kartici mogli dodijeliti svojim radnicima, a taj novac mogao bi se potrošiti u hotelskim i ugostiteljskim objektima te općenito za plaćanje turističkih usluga.
Prema jednoj varijanti, na kartici bi se nalazio godišnji iznos od 10 tisuća kuna i njime bi se zamijenio regres koji se do sada uglavnom isplaćivao u državnim kompanijama i institucijama.
Analizu i modele ovog projekta za Ministarstvo turizma izrađuje konzultantska tvrtka Horwath TPL, a prema njihovim procjenama, turistička potrošnja nakon uvođenja vaučera mogla bi porasti za dvije do četiri milijarde kuna.
Mađarima model pao na sudu zbog kršenja EU zakonodavstva
Prije pet godina i Mađarska je uvela sličan model, prema kojem su se određeni iznosi koje poslodavci isplaćuju radnicima porezno rasteretili ako se troše na turističke usluge.
Mađarski poslodavci mogli su putem "Szep kartice" radnicima uplatiti iznos od oko 1400 eura, za potrošnju na turističke usluge, njihov model je pao na Sudu Europske unije.
Europska komisija tužila je Mađarsku zbog povrede europskog zakonodavstva jer su Mađari u svoj model ugradile neke odredbe koje su određene subjekte stavile u neravnopravan položaj.
Naime, njihov model bio je postavljen tako da je izdavanje tih vaučera bilo moguće samo putem nekoliko mađarskih banaka.
Mađarska je u veljači ove godine izgubila presudu te je morala platiti sudske troškove.