Mađarska planira kip posvećen Balintu Homanu koji je sudjelovalo u deportaciji 600,000 židova

Foto: Public domain

MAĐARSKA židovska zajednica prosvjedovala je protiv planova za postavljanje kipa političaru koji je sudjelovao u donošenju protužidovskih zakona za vrijeme Drugoga svjetskog rata  rekavši u četvrtak da će to vratiti "tamnu i prijeteću sjenu antisemitizma".

Prigovor zbog kipa Balinta Homana, koji je obnašao dužnost ministra vjere i obrazovanja u dva navrata između 1932. i  1942. izbio je u vrijeme kad se  Mađarska još uvijek bori s antisemitističkom prošlošću  i ulogom koju je imala u holokaustu unatoč procvatu židovske kulture.

Desničarska vlada premijera Viktora Orbana koji predvodi stranku Fidesz prošle se godine suočila s optužbama o uljepšavanju prošlosti kad je postavljena druga skulptura u Budimpešti  koja pokazuje Mađare kao žrtve u Drugome svjetskom ratu.

Privatna fondacija iz  Szekesfehervara, zapadno od Budimpešte, želi podići skulpturu u čast Homanu, bivšem povjesničaru i političaru.

On je bio član mađarskog parlamenta kao zastupnik Szekesfehervara, između 1932. i 1944.  u doba kad su stotine tisuća Židova završile u koncentracijskim logorima.

"Deportaciji 600.000 mađarskih židova"


"Balint Homan bio je odlučujuća figura ekstremno desne politike koji je na kraju  sudjelovao  u deportaciji 600.000 mađarskih Židova", priopćio je savez zajednica mađarskih Židova (Mazsihisz) u četvrtak.

Andras Heisler, čelnik Mazsihisza, rekao je da je pisao premijeru Orbanu, pozivajući ga da spriječi postavljanje kipa "svim postojećim zakonskim sredstvima". 

Homan je nakon rata  dobio doživotnu kaznu i umro je u zatvoru 1951. godine. Budimpeštanski sud posthumno ga je oslobodio optužbi za ratne zločine.

Gradonačelnik Szekesfehervara Andras Cser-Palkovics rekao je da Homanu treba odati počast zbog zasluga koje je imao u razvoju grada. Istaknuo je da je "njegov rad, unatoč mnogim pogreškama koje je učinio i kontroverzama, donio mnogo toga pozitivnog  u znanosti, obrazovanju i razvoju Szekesfehervara", kazao je Cser-Palkovics ustvrđujući kako "nitko ne može biti suđen samo s jedne strane, jer povijest nije crna ili bijela".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.