Foto: FaH/Privatna arhiva
Nakon što je otkriveno da vlada zapravo bez pristanka Knightheada i njihovih savjetnika ne može smijeniti vladina povjerenika i da je zapravo izgubila vlast nad kompanijom, mali dioničari Agrokorovih tvrtki objavili su dokument iz kojeg je vidljivi novi skandal: prema točki 21.13 Ugovora o kreditu zabranjeno je osporavati jamstva iz postojećih kredita. A sjetimo se, javnost je bila zgranuta visinom jamstava kojima su Ledo i Jamnica jamčili za Agrokor.
Roll-upom su, upozoravaju mali dioničari, odbijene posebne revizije, a menadžere koji su odobravali golema jamstva Ramljak je nagradio - razrješnicama, potvrdama o dobro obavljenom radu. Zabraniti ugovorom osporavanje nezakonitih radnji direktno je uplitanje u zakonodavni okvir Hrvatske, smatraju mali dioničari.
Zašto bi fondovima na čelu s Knightheadom smetalo skidanje jamstava? Očito zato što su jamstva davana i vlasnicima obveznica, a upravo oni sad vode igru i preuzeli su Agrokor. Iako su sudionici roll-up kredita isplaćeni za dio obveznica, još su im ostale one koje nisu progurale u kredit, pa zabranom skidanja jamstva zapravo štite svoju poziciju, a štete malim dioničarima.
O novom spornom dijelu ugovora oko roll-upa razgovarali smo s Mićom Jurjevićem, predsjednikom udruge malih dioničara Agrokora, inače savjetnikom uprave u Agram Investu.
Tko su vlasnici jamstava Agrokorovih tvrtki (oko 90 mlrd. kuna) koja pokušavate osporiti? Koji su vaši argumenti da su jamstva protuzakonita? Jeste li na sudu već zatražili osporavanje?
Ako se protuzakonita ništava jamstva ospore, Belje, Ledo, Jamnica, Zvijezda i ostale tvrtke ne idu u stečaj čak i ako se ne postigne nagodba. U protivnom u stečaj idu sve tvrtke.
Jamstva su izdana u korist vlasnika obveznica Agrokora izdanih 2012. te u korist stranih financijskih institucija u sklopu tzv. klupskih kredita. Brojka od 90 mlrd. rezultat je zbrajanja istih jamstava po različitim kompanijama. Ona nije ni bitna za ovaj slučaj. Bitan je način na koji su jamstva izdavana - bez ikakva poštovanja procesa predviđenih hrvatskim zakonima, bitno je da su i primatelji jamstava svjesni da su ona ništetna kod njih doma jednako kao i kod nas.
Bitno je da i u samom tekstu jamstava postoje tako snažne ograde da su ona u biti poslužila za ukras cijelog financijskog aranžmana, a najvažnije je da svi ti akteri sada žmire na ove činjenice i ako im prođe, popit će šampanjac jer su nasamarili tamo neke ljude u Mickey Mouse zemlji. Tako nas doživljavaju, kao neuke Mickey Mouse tipove. Misle nam uzeti lovu jer smo mi, kao, glupi.
Protuzakonita su jer kompanija ne može jamčiti za dugove jednog dioničara ni plaćati njegove dugove, niti mu davati lovu pa makar on bio i najveći. Konkretno, na nedavnom primjeru poslovnog tornja ste sve vidjeli. Agrokor d.d. je većinski vlasnik poslovnog tornja Cibona s učešćem u vlasništvu od 76,03 % i raspolaže s 5.905,16 m² uredskog prostora. Ne može cijeli toranj dati u zalog za kredit, je li tako? E, tako je i u kompanijama u kojima je Agrokor vlasnik – najveći jest, ali ne može raspolagati parama tih kompanija. Može raspolagati samo sa svojim dionicama u tim kompanijama i tu priča staje.
Neki članovi udruge su osporili jamstva u postupku koji je u tijeku i na način na koji je to Lex predvidio.
Jesu li jamstva i roll-up kredit razlog snažnog pada dionica Agrokorovih tvrtki na burzi?
Jamstva i roll-up kredit svakako su razlog pada vrijednosti dionica na burzi. Naravno, da su imali utjecaja dan prije početka trgovanja, a nakon 6 mjeseci blokade trgovanja, sve kompanije unutar sat vremena obavijeste o jamstvima koja ih opterećuju u iznosima koji su nebuloznih 10-12 puta veći od kapitala kojim raspolažu.
Kako drugačije pojasniti pad cijene? Poslovanje kompanija je izvrsno. Kompanije listane na ZSE-u ostvarile su gotovo 10% veću EBITDA-u za prvih 9 mjeseci ove godine.
Jesu li roll-upom prestala vrijediti stara jamstva, s obzirom na to da su novi kreditori također kao jamstvo dobili imovinu Agrokorovih tvrtki? Kako je to zakonski provedeno?
Roll-upom su se uprave kompanija višestruko ogriješile o logiku i obveze svoje pozicije. Posao je uprave štititi interese kompanije. A ima li većeg interesa od osporavanja jamstava kojim su nekad ranije opteretili kompaniju koju vode (ili njihovi prethodnici) pod izravnim utjecajem najvećeg dioničara?
Novi kreditori kao kolateral su dobili zaštitne znakove kompanija. Opet je to postupak koji ima mnoge nedovršene krakove. Pokušajte prodati bocu vode ako na njoj ne piše Jana. Ne ide baš, je li tako? Dakle, brendovi prodaju proizvode. U financijskim izvještajima vrijednosti brendova su svedene gotovo na nulu. S druge strane ih kao kolateral uzimaju novi kreditori, a uprave i nadzorni odbori ih veoma olako daju u zalog kao da je to uobičajen posao. A to baš i nije tako.
Je li izvanredna uprava roll-upom zapravo pogodovala novim kreditorima na čelu s Knightheadom na štetu malih dioničara ako je zabranjeno pobijanje jamstava?
Roll-upom se upravama kompanija u kojima je Agrokor d.d. najveći pojedinačni vlasnik u biti svezalo ruke. Barem u njihovim očima. Naime, i ta odredba da se uprava odriče svog prava ili još točnije obveze da štiti interese kompanije koju vodi je po svim elementima protivna pameti, zdravom razumu, a onda i zakonu. Šteta je vidjeti da ti ljudi koji su odgovorni za milijarde vrijednosti, za desetke tisuća radnih mjesta i za 10.000-12.000 dioničara plešu po zadanom ritmu bez da pitaju išta. Neki od njih su potpisali taj ugovor kao da potpisuju nekome rješenje o godišnjem odmoru, ovlaš pogledavši.
Je li Ramljak kontaktirao male dioničare kada je dogovarao roll-up ili su bili preskočeni? Zašto po vama nije to napravio? Je li pogodovao novim kreditorima?
Zašto nisu sazvali glavnu skupštinu svakog od društava - Lexom se to napravi u 10 dana - i stavili na dnevni red vlasnicima društava da glasaju o takvom prijedlogu? Znate zašto? Zato što na tim skupštinama Agrokor ne bi imao pravo glasa, a ostali vlasnici bi vjerojatno rekli NE.
Uostalom, odakle im ideja jamčiti za milijardu eura duga koji je uzela kompanija bez kapitala, a to je (Agrokor d.d., pri čemu je svaka od kompanija koja je jamčila koristila doslovno mrvice od tog iznosa?
Izvanredni povjerenik trebao je kontaktirati male dioničare koji drže nemalih dio, oko 40% kapitala u listanim kompanijama sazivanjem glavne skupštine. No, ne, nije to napravio.
Naime, pojedini manjinski dioničari su zatražili posebnu reviziju u kojoj bi se utvrdili svi odnosi između povezanih osoba i vrijednost tih transakcija. Takvo je izvješće inače propisano i Zakonom o trgovačkim društvima, ali se ono nije izrađivalo godinama. Predmetno izvješće nije izrađeno čak ni pod revizijom PWC-a. Postavlja se legitimno pitanje što se točno skriva?
Kako komentirate da su razrješnicu od Ramljaka dobili i direktori koji su odobravali jamstva, konkretno Galić u Ledu? I da su mirovinci koji upravljaju novcem poreznih obveznika, sjedili u nadzornim odborima koja su odobravale jamstva?
Prema javno dostupnim podacima, mirovinski fondovi nisu kontrolirali nadzorne odbore društava i nismo imali prilike vidjeti na koji način su njihovi predstavnici glasali na pojedinim sjednicama NO-a. Stoga ne možemo ni komentirali njihovu ulogu u svemu tome.
Po pitanju razrješnica direktorima, jasno je da se radi o nagradi za poslušnost u smislu potpisa roll-up kredita i novih protuzakonitih jamčenja u korist vladajućeg društva u stečaju.
Najčudnija stvar je da su jamstva prikazana u tablicama tražbina, kao da je netko „previdio“ pročitati dokument o njima. Dokument je na webu udruge dionicari-agrokora.hr.
Koga predstavlja vaša udruga?
Udruga malih dioničara broji preko 500 članova u samo tjedan dana od osnivanja, a zastupa interese od preko 15.000 malih dioničara Agrokorovih tvrtki – vlasnike oko 40% kapitala u listanim kompanijama.