MINISTAR financija Zdravko Marić je rekao da bi komercijalne banke trebale slijediti one u državnom vlasništvu - poput HBOR-a, u produljenju razdoblja moratorija na otplatu kredita dužnicima koji ne mogu podmirivati obveze zbog problema izazvanih koronakrizom.
Na novinarsko pitanje vezano uz često zazivanje moratorija na otplatu kredita, odnosno je li o tome razgovarao s bankama, Marić je nakon sjednice vlade rekao da su banke već puno puta o tome govorile te da bi upravo one trebale "izaći javno s konkretnim podacima".
To je, kako je rekao, "napravila banka u državnom vlasništvu, HBOR, koji je svima unilateralno produljio moratorij za tri mjeseca, onima koji su posebno pogođeni koronom na devet mjeseci, a svim kreditnim dužnicima, odnosno partnerima u turizmu na 15 mjeseci".
"Tim slijedom bi trebale ići i komercijalne banke", kaže Marić.
Inzistiranje na što je moguće većoj kreditnoj aktivnosti
Pojasnio je koja je bila namjera vlade sa setom triju horizontalnih mjera, podsjetivši da je to s jedne strane bila odgoda poreznih obveza, a s druge potpora za isplatu dijela plaća za očuvanje radnih mjesta.
"Onda smo rekli da otvaramo prostor za ono što treba uslijediti nakon toga, a to je osiguranje dodatne likvidnosti za funkcioniranje gospodarstva. Tu su i komercijalne banke, HBOR, Hamag-Bicro. Dakle, sheme, programi, subvencioniranje kamata, instrumenti osiguranja, sve je to na neki način stavljeno u funkciju, HNB, Europska središnja banka su relaksirale maksimalno što se tiče tretmana takvih vrsta kredita i eventualnih sutrašnjih možebitnih kredita i slično", rekao je Marić.
Dodao je da se sada treba inzistirati na što je moguće većoj kreditnoj aktivnosti za financiranje obrtnih sredstava.
Kazao je da je do sada za nešto više od 90.000 poreznih obveznika odobren model odgode na iznos od nešto veći od 5,3 milijarde kuna.
Podsjetio je da se onima kojima je pad prihoda u razdoblju travnja, svibnja i lipnja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći od 50 posto, ako su ispod 7,5 milijuna kuna godišnjeg prihoda, otpisuju kompletne porezne obveze , a ako je veći od 7,5 milijuna kuna otpisuju se proporcionalno padu prihoda. Ako je pak pad između 20 i 50 posto, imaju mogućnost beskamatne obročne otplate.
Marić je ujedno apelirao da se na vrijeme ispune mjesečne obveze podnošenja PDV obrazaca, do 20. u mjesecu za prethodni mjesec, kako bi Porezna uprava mogla što brže obraditi te podatke i na temelju tih podataka provesti otpis obveza.