MINISTAR Zdravko Marić gostovao je u emisiji 1na1 kod Romana Bolkovića na HRT-u. Govorio je o tome kako se nosimo s krizom, gledamo li na nju kroz optiku javnih financija te je li nas ova pandemija išta naučila.
U ovim izazovnim vremenima, krizi bez presedana, epidemiološko-zdravstvenoj s jakim reperkusijama na gospodarstvo, Marić naglašava da, koliko god situacija bila izazovna, što se tiče javnih financija, one su pod kontrolom i upravljive su.
"Nije pretjerano reći da se nalazimo u izazovnim i neizvjesnim vremenima, ali važno je naglasiti da su javne financije pod kontrolom i da je financijski gledano situacija upravljiva", rekao je.
"Važno je da smo krizu, što se tiče javnih financija, dočekali spremni zahvaljujući rezultatima prethodne tri godine tako da smo mogli odmah ići s mjerama potpore i sufinanciranja plaća radnicima. Na taj smo način ostvarili osnovni cilj, a to je da su sačuvana radna mjesta", rekao je ministar Marić.
Još je naglasio da javne financije, bilo da se govori o proračunu ili o poreznoj politici, "ne smiju imati mira ni u dobrim ni u lošim vremenima". U dobrim vremenima treba raditi i stvarati zalihe ili se pripremati za loša vremena, poput današnje koronakrize.
"Gospodarstvo je važno, ono puni državnu blagajnu, nema države bez gospodarstva, ali u isto vrijeme u pandemiji smo vidjeli da nema ni gospodarstva bez države", rekao je ministar Marić i dodao da je država ta koja je odmah reagirala u pandemiji, pomogla je zdravstvu i mirovinskom te ostalim sustavima kako bi bili održivi te istodobno i gospodarstvu tijekom lockdowna.
Posljedice su se vidjele u drugom tromjesečju, stopa pada BDP-a bila je veća od 15 posto.
Usporedba kriza iz 2008. i 2020.
Zajednička karakteristika krizama 2008. i 2020. je to što su refleksije na gospodarstvo bile pad gospodarske aktivnosti, recesija. Ministar Marić rekao je da je žarište prošle recesije bilo u financijskoj sferi koja se prelila na gospodarstvo i nastala je globalna kriza. Trajala je šest godina, oporavak još pet godina i 2019. dostigli smo razinu BDP-a iz 2008.
"Ova kriza je drukčija, zdravstveno-epidemiološka s reperkusijama na gospodarstvo. U prvoj je godini puno veći pad, visoka je razina neizvjesnosti. Očekuje se oporavak već početkom iduće godine, ne vidimo puni oporavak prije kraja 2022., to je bazni scenarij", dodao je.
Proračun
O tome je li njegov prijedlog proračuna nailazio na nesuglasice i je li bilo političkih pritisaka na njega, rekao je:
"Uvijek sam imao podršku premijera za proračun. Ako i imamo višak prihoda, apelirao sam da ne moramo to odmah nužno potrošiti da idemo na porezno rasterećenje. Takvu viziju uvijek je podržavao premijer, a i lako bih se dogovorio i s ostalim ministrima nadležnim u svojim resorima", kazao je.
"Ja se nekad prema novcu poreznih obveznika odnosim puno rigoroznije nego prema vlastitom novcu, škrtiji sam kad je u pitanju novac poreznih obveznika", dodao je.
Zdravstvo i dugovi
"Kakvo mi zdravstvo hoćemo, kakvu kvalitetu i dostupnost usluge, šira je tema. Najveći izazov je financijska održivost samog sustava. Do kuda to ide? Nadam se da ne idemo u smjeru nečega što bi značilo potpunu neodrživost i da ćemo na vrijeme reagirati. Vlada je nekoliko pruta reagirala na prihodnoj strani samog sustava zdravstva", rekao je ministar Marić.
"Kriza kada dođe, otkriva puno nesavršenosti, nelogičnosti, sve anomalije koje u sustavu postoje i ne mogu se stavljati pod tepih", rekao je ministar Marić i dodao da se sustavom "treba upravljati i treba ga menadžirati".
"Rezultati bi trebali biti ključno mjerilo u svakom segmentu društva, ovu temu bismo trebali otvoriti i vidjeti kuda želimo dalje jer vidimo kolika je važnost zdravstvenog sustava", poručio je ministar Marić te dodao da ne možemo odgađati dok se rasprava ne dogodi, nego moramo raditi kako bismo tu financijsku održivost postigli.
O dugovima prema veledrogerijama dodao je:
"Kamo sreće da govorimo samo o starim dugovima. Koliko god veliki bili, oko pet milijardi, bit će malo manji nakon što se rebalans izglasa, ukupno oko 10.5 milijardi kuna u cijelom sustavu zdravstva. Hipotetski, da sve to skupa platimo i riješimo stare dugove, time nismo riješili problem jer svaki sljedeći mjesec ukupne obveze rastu za dodatnih 220 milijuna kuna, do kraja prve godine imat ćemo 2.5 milijardi kuna, do kraja mandata 10 milijardi kuna. Moramo prevenirati kako nove obveze nastaju. Kao vlada ne bježimo od obveza. Ako je konzumirano, ako je netko naručio, više ne propitkujemo, ako moramo platiti, kao odgovorna država i vlast to ćemo i učiniti. Treba napraviti iskorak kako ti novi dugovi ne bi rasli i gomilali se."
Parafiskalni nameti
"Poduzetnicima, parafiskalni namet, kako god se zvao, je trošak. Prvo treba promisliti i proanalizirati, u nekoliko krugova to smo već i činili, a prostora ima i za dalje. Ne možemo ići neograničeno jer za dobar dio parafiskalnih nameta postoji i namjena za određene stvari. Treba paralelno restrukturirati sustave, ali na neki način s ovim smanjivanjem dodatno stvoriti pozitivan pritisak na iste te sustave da se reformiraju."
Smanjenje poreza
"Idemo s prijedlogom, sutra je na sjednici vlade novi paket poreznih izmjena, smanjivanje poreza na dohodak s 24% na 20%, s 36% na 30%, odnosno poreza na dobit s 12% na 10% za male i srednje tvrtke. Mjera je koja ima svoj fiskalni efekt, to je gubitak oko 2.2 milijarde kuna i u isto vrijeme smatramo da bi trebala dati zamašnjak, kao i prethodnih godina, kako gubitak ne bi trebao biti samo manji, nego i u dobrim okolnostima reflektirati se na rast BDP-a. Javne financije ne trebaju biti problem našem gospodarstvu, trebaju služiti onome kome trebaju, ako je potrebno uskočiti gospodarstvu, ako ne, barem da ne smetaju", rekao je ministar Marić.
Porez na nekretnine?
"Ukupno porezno rasterećenje je preko 11 milijardi kuna, nije bila namjera nekoga opteretiti više, svi su puno bolje prošli. Porez koji danas plaćamo niži je u odnosu na onaj koji smo plaćali prije četiri godine. Ukupni porezni prihodi rastu jer su ta porezna rasterećenja dala zamašnjak gospodarstvu i gospodarskoj aktivnosti", odgovorio je Marić na pitanje zašto nisu uspjeli uvesti porez na nekretnine.