ZDRAVKO Marić u razgovoru za RTL otkrio je detalje o isplati potpore firmama.
"To je potpora za isplatu plaća. Mi pokrivamo taj dio, preostali dio je na poslodavcu. Trebalo bi biti kako je u ugovoru. Ali, ako je netko upao u probleme, onda on rješava s radnikom. Zato imamo i druge mjere. Kao što su kreditne mjere likvidnosti", kaže ministar Marić.
Kada je riječ o kontroli gdje i kako ide taj novac, Marić poručuje da ima mehanizama.
"Mehanizama ima jako puno. U ovom trenutku, gledati na svaki mogući detalj je važno, ali nije i presudno. Bitno je da te mjere krenu", kazao je i dodao:
"Naravno da ćemo kontrolirati one kojima su odobrene mjere."
Kazao je da će uskladiti sve baze.
"Uplatili smo preko milijardu i sto milijuna kuna. To plaćanje ide i dalje. Zasad, negdje preko 370 tisuća zaposlenika. Znate i da smo se približili i brojci od oko 600 tisuća koji bi trebali biti korisnici ovih mjera. Mehanizme i kontrolu smo stavili u zakonske okvire. Ne možemo biti sigurni da baš nitko neće htjeti ovo iskoristiti. Vidjet ćemo što s njima", kazao je Marić.
Kada su u pitanju radnici koji su na minimalcu, a država isplaćuje iznos od 4 tisuće kuna, Marić kaže da bi bilo korektno od poslodavca da isplati razliku.
"Plaća ostaje ta koja je. Ali, bilo bi korektno od poslodavca da isplati tu razliku", istaknuo je.
O smanjenju plaća
Kada se govori o javnom sektoru, nezaobilazna tema je i eventualno rezanje plaće zaposlenima.
"Što će biti u određenim krugovima ćemo razgovarati, pa tako i o plaćama", kaže.
"To je tema koja je na stolu. Jučer je bio sastanak. Nadam se da će se razgovori nastaviti. Pozvat ćemo i sindikate s kojima smo potpisali kolektivne ugovore. U ovom svemu je, da pobijedimo krizu, važna solidarnost i zajedništvo", rekao je.
"Stav ću reći na sastancima. Razina prihoda je u prvih deset dana travnja na trećini u odnosu na isto razdoblje prošle godine", otkrio je ministar Marić na pitanje o eventualnim povišicama nekima.
Kada je o zaduživanju riječ, rekao je da se do sada zadužilo na domaćem tržištu za oko šest milijardi kuna i to s kamatom od preko 1 posto.
O moratorijima na kredite
O moratorijima na tri mjeseca, kao i činjenici da cijela procedura za to i nije baš jeftina, Marić kaže da su banke pokazale dobru vjeru.
"U taj dijalog s bankama smo ušli s dobrom vjerom, i sa strane banaka je pokazana dobra vjera. U isto vrijeme i banke smatraju da trebaju biti određeni kriteriji. Sustav odobravanja moratorija i kredita mora biti što prohodniji", rekao je ministar.
O trajanju moratorija kao i o mogućnosti da isti bude produljen i na godinu dana, što traži i SDP, Marić kaže kako se negdje mora povući crtu.
"Sigurno da negdje morate povući crtu. Ako bude potrebe, mi ćemo to raditi", kazao je.
Gostovao i na HRT-u
Zdravko Marić gostovao je i u Dnevniku HRT-a.
"Prvih deset dana ovoga mjeseca prihodna strana, porezni prihodi i od doprinosa - prikupili smo trećinu prošlogodišnjih prihoda", rekao je Marić u Dnevniku HRT-a u razgovoru o sinoćnjem dogovoru ministara financija Europske unije te mjerama pomoći gospodarstvu koje provodi hrvatska vlada.
Marić je podsjetio da su do sada prihvaćena dva vladina paketa pomoći gospodarstvu u krizi, kao i da se pripremaju i gledaju sljedeći koraci.
"Opća je ocjena da su mjere zadovoljavajuće, a što se tiče izdašnosti Hrvatska je praktično u samom vrhu kada se uzme koliko je to u fiskalnom smislu u postotku BDP-a", rekao je.
Naveo je i kako je implementacija mjera dobra, već je 95.000 poduzetnika podnijelo zahtjeve, riječ je o više od 550.000 radnika, a tu su i mjere moratorija na kredite te nove kreditne linije.
Pritom je izdvojio programe Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), za izvoznike i za nove kredite za koje je vrlo brzo dobivena suglasnost Europske komisije, a čiji je ukupni kreditni potencijal 1,8 milijardi eura.
Za financiranje mjera pomoći gospodarstvu i saniranja posljedica krize izazvane koronavirusom Hrvatska će se u kratkom roku osloniti na domaće tržište, ponovio je ministar Marić.
I u razgovoru za HTV je najavio kako se u drugom koraku ide prema mirovinskim fondovima, a i neki će se drugi instrumenti također stavljati u funkciju.
Upitan koliko će nas kriza koštati, ministar financija je ponovio kako su projekcije da će u iduća tri mjeseca rashodna strana proračuna biti negdje oko 45 milijardi kuna, samo da se osigura funkcioniranje države i gospodarske mjere koje se provode.
Koliko će se toga moći anulirati prihodima nije mogao reći, uz podsjećanje kako su prihodi u prvih deset dana travnja samo trećina u odnosu na isto vrijeme lani.
Stoga ćemo se, uz preraspodjele u proračunu kakve je vlada provela jučer, morati osloniti na zaduživanje, a posljedica toga će biti rast javnog duga.
"Ako nastavimo ovakvim smjerom kakav smo poduzeli, onda to neće biti veliki skok", rekao je Marić, dodajući kako će faza nakon krize biti još izazovnija.
I ministar financija kaže kako se može očekivati deficit proračuna u ovoj godini te pad BDP-a, najavljujući kako će vlada uskoro izići i sa svojim projekcijama. No, napominje kako projekcije pa tako i one svjetskih financijskih institucija ne sadrže podatke koliko će dugo i koliko duboka biti kriza izazvana pandemijom covida-19.
Svjetska je banka jučer ažurirala svoje proljetne prognoze pa je tako procijenila da će hrvatski BDP u ovoj godini pasti 6,2 posto, deficit proračuna dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto.
Hrvatska može računati na sredstva iz programa SURE
Hrvatski je ministar financija pozdravio i sinoćnji dogovor ministara financija EU o ekonomskom odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.
Sve države članice se slažu oko kratkoročnih mjera: kreditne linije Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), jamstvenog fonda Europske investicijske banke (EIB) i programa potpore za skraćeno radno vrijeme SURE. Ukupno je riječ o 540 milijardi eura - 240 milijardi iz ESM-a, 200 milijardi donosi jamstveni fond EIB-a te 100 milijardi za program SURE.
"Sredstva iz ESM-a su nedostižna za Hrvatsku ovom trenutku, jer se odnose na zemlje članice eurozone. Hrvatska može računati na SURE, instrument za pomoć mjerama koje i mi provodimo za održavanje i očuvanje radnih mjesta", rekao je Marić, napominjući i kako to više nisu sheme grantova i bespovratne pomoći nego kredita.
Marić je također naveo kako je sinoć postignut politički dogovor ministara financija, koji da bi zaživio treba proći određene zakonodavne procedure, pri čemu najavljuje da će Hrvatska kao predsjedavajuća Vijećem Europe učiniti sve da se taj zakonodavni dio maksimalno ubrza.