MINISTAR financija Zdravko Marić izjavio je u petak da je isključivi povod uvođenja mogućnosti blokade internetskih stranica nelojalna konkurencija inozemnih internet kladionica, koje nude svoje usluge, a ne plaćaju nikakve dažbine.
Međunarodni internetski priređivači igara na sreću, za razliku od domaćih, ne plaćaju ni naknade za privređivanje, ni porez na dobit s obzirom na to da nisu registrirani u Hrvatskoj, a igrači, odnosno građani, kada ostvare dobitke ne plaćaju porez, rekao je Marić.
Stoga je u pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona koji je u javnoj raspravi, Ministarstvo financija predložilo mogućnosti blokiranja pristupa sadržaju internet stranice putem koje se obavlja nedozvoljena gospodarska djelatnost, odnosno izbjegavaju se propisane obveze i ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti.
"Ako netko ostvaruje određenu djelatnost u RH, ne plaća nikakve vrste poreza i stvara nelojalnu konkurenciju, tada Porezna uprava može pokrenuti postupak blokade određene IP adrese", rekao je Marić na konferenciji "Utjecaj porezne politike na inovacije i razvoj", u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i Deloittea.
Marić zakon kojim bi blokirao web stranice pravda time što kod online kladionica ne može kontrolirati klade li se maloljetnici
Napominje da u Hrvatskoj zakon maloljetnim osobama brani uplatu u kladionicama i kod drugih priređivača igara na sreću, dok s druge strane nema nikakvih mehanizama kontrole međunarodnih internetskih priređivača.
Istaknuo je da se Ministarstvo financija bavi isključivo porezima i gospodarstvom, odbacujući teze da želi utjecati na slobodu govora na pojedinim portalima i internetskim stranicama.
Na pitanje novinara o ovlaštenim certificiranim "skenirateljima", odnosno o odredbi po kojoj pretvorbu knjigovodstvene isprave iz papirnatog u elektronički oblik mogu obaviti certificirane osobe, Marić je rekao da je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zatražila da se razmisli o mogućnosti pohranjivanja računa ne samo u materijalnom, nego i digitalnom obliku.
"Ovo je opcija, nije obveza, a prijedlog rješenja je došao od HUP-a", rekao je Marić.
Upitan kako je zadovoljan početnim efektima smanjenja stope PDV-a s 25 na 13 posto na određene vrste proizvoda, kaže kako se osobno uvjerio da su brojni maloprodajni dućani iskoristili tu mjeru.
Dodaje kako će, kad se stvore fiskalni kapaciteti, zagovarati da "kompletna hrana bude na sniženoj stopi PDV-a".
Marić je zadovoljan jer je na konferenciji fokus na dvije, po njegovim riječima propulzivne djelatnosti koju Hrvatsku mogu izdići u gospodarskom i širem društvenom smislu, a to su IT i kreativne industrije.
Tolušić: Nužna veća ulaganja u istraživanje i razvoj
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je kako je neophodno reducirati javnu potrošnju te izgraditi zdravu tržišnu ekonomiju, koja podrazumijeva smanjivanje moći birokracije, vladavinu prava, ohrabrenje i poticaj privatnom poduzetništvu, te naposljetku, smanjivanje poreza.
Kaže da se ne možemo govoriti o daljnjem razvoju i gospodarskom rastu bez ulaganja u istraživanje i inovacije. Napominje da je stopa ulaganja u istraživanje i razvoj i dalje relativno niska.
Podsjeća da je preko Operativnog programa Konkurentnost i kohezija u istraživanje i inovacije dosad uloženo više od 800 milijuna kuna a kako će ove godine još biti šest natječaja vrijednih 1,3 milijarde kuna.
Liderima u inovacijama u privatnom sektoru, kao i znanstvenom sektoru, Tolušić poručuje da je Vlada svjesna njihove pokretačke uloge i da ekonomski napredak i oporavak nije moguć bez većih ulaganja u istraživanje i razvoj, a kako je pored demografske obnove to najvažnija tema u društvu.
Helena Schmidt iz Deloittea smatra da izmjene poreznih zakona nisu dovoljne za promjenu stanja u gospodarstvu te da mladi neće ostati u zemlji koja nema perspektivu.
Navodi primjer Irske, koja je 2000. godine imala milijun stanovnika manje nego danas, a tamošnja populacija je najmlađa u Europi. Jedna od činjenica je, navodi Schmidt, da od irske bruto plaće od dvije tisuće eura ostane neto od 1.700 eura.
Hrvoje Šimović sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta je kazao da se u uvjetima gospodarstva koje se intenzivno mijenja, mora mijenjati i porezni sustav, tako da ne može vrijediti izreka "stari porezi su najbolji porezi".
Kaže da u današnjoj ekonomiji postoji niz proizvoda koji će zahtijevati redefiniranje tradicionalnog poreznog pristupa.