SABORSKA zastupnica Centra Marijana Puljak gostovala je u Novom danu na N1 televiziji gdje je komentirala aktualna politička događanja.
Za početak je rekla da ne očekuje nikakva iznenađenja jer su se "premijer i HDZ osigurali".
"Čim vide naznaku nekih mogućih iznenađenja, oni brzo reagiraju, tako smo vidjeli da većina više nije 76, nego 77, učvrstila se. Ova rezerva 77. se pojavila kada su se pojavili neki disonantni tonovi nakon lokalnih izbora, nekakvi uvjeti su se pojavili od dosadašnjih partnera, Plenković je brzo reagirao, našao zamjenu Hrelji. To je poruka partnerima - da uvijek postoji rezerva", rekla je.
"Vlada je izgubila povjerenje građana"
Komentirala je i najave obaveznog cijepljenja:
"Došli smo u situaciju kada u više od godinu dana pandemije nemamo dovoljnu procijepljenost. Ciljevi koje je vlada postavila nisu ispunjeni. A zašto nisu ispunjeni, ja sam nekako u svom izlaganju govorila o tome da ovom Stožeru i vladi jednostavno više nitko ne vjeruje. Ja se zalažem za cijepljenje i pozivamo ljude da se cijepe, međutim, kada to govore ljudi koji su donosili kontradiktorne i nelogične odluke, imali su različite kriterije prema različitim grupama ljudi, takvom Stožeru onda više nitko ne vjeruje.
U to su se doveli i vlada i Stožer i oni trebaju snositi odgovornost i odgovorni su za malu procijepljenost. Mi smo skočili na ovaj zahtjev da će potpore uvjetovati cijepljenosti radnika. Znači li to da će plaće iz javnog sektora biti uvjetovane time jeste li cijepljeni ili ne? Dakle, jednaki kriteriji za sve. Žalosno je što smo došli do tog stanja.
Često se navodi švedski primjer, oni su otpočetka imali jednake kriterije koji su dandanas. Otpočetka su znali da će biti ovo tip krize koji će biti dugotrajan i išli su s nekim mjerama koje svi mogu izdržati dulji period. Naša vlada nije radila tako i izgubila je povjerenje građana, a kada nemate povjerenje, ne možete ni proizvesti neki efekt, možete samo proizvesti da se ljudi ne žele cijepiti baš zato što vi kažete da se cijepe."
Dodala je i da je teško podržavati obavezno cijepljenje nakon svih tih odluka.
"Činjenica je da nam treba veća procijepljenost i zaista treba razmisliti o metodama koje to mogu izazvati. Cijepljenje je kao medicinska metoda najveće dostignuće u medicini, ali način kako povećati procijepljenost je isključivo edukacijom i motiviranjem ljudi da se cijepe", kaže.
Pita se i kakve bi bile sankcije za necijepljenje.
"Sada čujemo iz vlade da namjeravaju nekako otežati necijepljenima pristup nekim uslugama i tražiti na događajima da imaju covid-potvrde. To će se sve više proširiti. Svima nama je normalno da za avion treba imati covid-potvrdu, ali stavljaju pod upitnik ovdje ako žele na neke događaje. Vlada uglavnom treba snositi dogovornosti i odlučiti koja je najbolja metoda. Trebaju promijeniti komunikaciju, trebaju promijeniti ljude koji sudjeluju u toj komunikaciji i koji pokazuju ljudima da je cjepivo sigurno i da se treba cijepiti", kaže.
"Zakon o HGK bit će izglasan u prvom čitanju"
Što se tiče, pak, Zakona o HGK, kaže:
"Dakle, nekoliko je problema, jučer smo raspravljali o tom zakonu. Prvi je problem što zaista nije poštovana zakonska procedura, Zakon o pravu na pristup informacija kaže da javno savjetovanje treba trajati 30 dana. Ovdje je inicijalno postavljeno 15 dana, a onda je naprasno to ograničeno na pet dana.
Opravdanje ministra je bilo spektakularno, rekao je da su bili prisiljeni zaključkom sabora da dođemo s time u sabor do 15.7. Četiri mjeseca su im trebala da pripreme zakon od 12 stranica, a od tih 12 je sigurno 10 ili 11 jednako kao prije. Četiri mjeseca su spremali stranicu i pol zakona.
Drugo je, nejasno je ono za što smo se zalagali, ukidanje obaveznog članstva. Oni koji žele, neka se učlane, a ovdje se govori o obaveznoj članarini. I dalje pravni subjekti postaju obavezni članovi, ali nejasno je tko ukida članarinu, za koga…. Isto tako je sporan članak da pravni subjekti koji ne žele plaćati članarinu moraju zahtjev predati 30 dana prije, nejasno je je li to do kraja godine, za koje kategorije vrijedi.
Jučer smo čuli objašnjenja s HDZ-ove strane kako ima puno dobrih stvari koje HGK radi, međutim, jedno relevantno istraživanje, provedeno na 500 članova Komore, kaže da gotovo 75% članova nije zadovoljno uslugama Komore, što je porazno, a preko 90% članova nije nikad imalo kontakt s Komorom."
Istaknula je i kako je vjerojatno da će Zakon biti izglasan u prvom čitanju, ali da će oporba davati primjedbe i podnositi neke amandmane.
Komentirala je i zabranu rada nedjeljom:
"Nismo za zabranu rada nedjeljom, mi smo za poboljšanje i da rad nedjeljom i praznikom bude dodatno plaćen. Ovdje se uvijek u javnosti povezuje s obitelji, s raznim demografskim problemima, no imate službe koje rade 24 sata i ne gledaju nedjelje, što ćemo s njima? Obično ljudi koji rade nedjelje dobiju slobodan dan, često smo čuli i da ljudi žele raditi nedjeljom jer se više plaća."
"U Splitu ne očekujem probleme zbog Povorke ponosa"
Što se tiče Povorke ponosa, koja se u subotu održava u Splitu, sve poziva da se priključe
"Zasta, ove reakcije u Zagrebu su bile iznenađenje. Mislim da svi skupa trebamo raditi na tome da gradimo tolerantno društvo i da poštujemo manjine i jednaka prava. Trebali bismo poštovati sve ljude, bez obzira na njihove osobne izbore. Ja u Splitu ne očekujem takve probleme. Ako već treba upirati prstom, treba vidjeti koje su teme u Zagrebu potencirane pred kraj izbora.
Vratile su se te ideološke teme, kada nema drugog sadržaja, o kojem se trebalo govoriti, vratilo se na ideologiju. Ja zaista u Splitu u subotu ne očekujem te probleme, pozivam sve građane da se pridruže povorci i podrže borbu svih nas za tolerantno društvo koje će poštovati svakog pojedinca."
Na kraju je govorila i o javnim natječajima u Zagrebu te kritikama s kojima se susreće Tomislav Tomašević. Kaže kako bi model s nacionalne razine trebalo preslikati na lokalnu i da bi onaj tko preuzima izvršnu vlast trebao dovesti svoju ekipu. Točnije, trebao bi imati instrumente kojima bi mogao imenovati barem pročelnike.
Što se tiče pitanja je li Tomašević u sukobu interesa ako imenuje nekog tko mu je među donatorima, kaže:
"Mislim da je to sad, na neki način se traži dlaka u jajetu gospodinu Tomaševiću. Nakon pustih godina netransparentne i kriminalne vlasti u Zagrebu, sada se puše i na hladno. Na Povjerenstvu je da donese pravila, a bila bi jako čudna pravila da ni najmanji donatori ne mogu kasnije sudjelovati u nekom obliku javnog posla. Tko će onda donirati i kako će stranke uopće funkcionirati?" kaže.