Foto: Index/FaH
ŽELJKA MARKIĆ i njena udruga "U ime obitelji" žestoko su se protivili kurikulumu iz hrvatskog tražeći da se s popisa lektire uklone autori poput Zorana Ferića, Kristiana Novaka, Dubravke Ugrešić i Slavenke Drakulić.
Markićkina udruga tvrdila je da ti autori mlade navlače na teme seksualnosti te da će tako prije steći ovisnost o pornografiji, nego želju za čitanjem klasika i proširivanjem spoznajnih vidika, što je suprotno odgojnoj dimenziji škole i nastave hrvatskoga jezika.
HAZU, s kojim je također bilo prijepora oko ovih autora, napokon se dogovorio sa Stručnom radnom skupinom za hrvatski jezik oko novog kurikuluma iz hrvatskog, iz kojeg, kako doznajemo, neće biti izbačeni navedeni autori s popisa izbornih lektira.
Spreman kurikulum iz hrvatskog
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, uz pomoćnicu ministrice Lidiju Kralj, predstavila je recenziju hrvatskog jezika HAZU-a Stručnoj radnoj skupini za kurikulum Hrvatski jezik.
Dogovoreno je da se u roku dva tjedna dokument doradi sukladno određenim prijedlozima HAZU-a kako bi sve bilo spremno za uključivanje ovog kurikuluma u eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme koja kreće ove jeseni u 60-ak škola diljem Hrvatske.
"Za početak zahvaljujem stručnjacima iz Stručne radne skupine, kao i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti na radu i doprinosu. Kvalitetna suradnja HAZU-a, SRS-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazala je kako ideološki prijepori nestanu onog trena kada svi dionici procesa u prvi plan stave sadržaj reforme. Pozivam sve političke stranke da se ugledaju na ovaj pozitivni primjer suradnje i da u prvi plan, umjesto ideoloških rovova i besmislenih svađa, stave upravo sadržaj javnih politika", rekla je ministrica Divjak.
Na skali od 1-4 prosječna ocjena recenzije iznosi 3, a prijedlozi HAZU-a, doznajemo iz Ministarstva, idu u smjeru uvrštavanja popisa znanstvenih i stručnih djela na temelju kojih je kurikulum izrađen, kao i nekolicina sugestija koliko će sati u pojedinim obrazovnim razdobljima biti posvećeno jeziku, koliko književnosti, a koliko komunikacijskim kompetencijama i medijskoj kulturi. Također, zajednički stav SRS-a i HAZU-a je kako hrvatski jezik zaslužuje veću satnicu u sklopu nastave, na što će Ministarstvo znanosti i obrazovanja posebno obratiti pozornost u bližoj budućnosti.
Evo kako će se po novom učiti hrvatski
Članica radne skupine za hrvatski jezik, Diana Greblički-Miculinić, za Index je objasnila da će se kod učenja hrvatskog jezika u školama primjenjivati suvremeniji pristup te više raditi na komunikacijskoj pismenosti.
"Istraživanja su pokazala da je čitalačka pismenost u Hrvatskoj na vrlo niskoj razini. U javnom prostoru te u školama svakodnevno svjedočimo da se i učenici, a i političari i javne osobe teško izražavaju kroz 2, 3 suvisle rečenice.
Novim kurikulumom kojeg uvodimo u škole iduće nastavne godine utjecat će se više na stvaranje čitatelja, da djeca ne čitaju zato što moraju, već zato da preko književnih djela razvijaju maštu, kritičko razmišljanje, stječu neka posredna iskustva, razvijaju vokabular. Da povezuju znanja sa svijetom oko sebe, da ga zna primijeniti", objasnila je prof. Greblički-Miculinić za Index.