MASOVNA otpuštanja u IT sektoru se nastavljaju. Gotovo sve velike kompanije su od početka godine podijelile veliki broj otkaza, čime su nastavile trend koji je počeo još početkom prošle godine. Doba velikog rasta kompanija je davno završilo, a prilagođavanje novonastalim uvjetima se primarno odvija otkazima.
Samo od početka ove godine otkaze je dobilo preko sto tisuća radnika u velikim tehnološkim kompanijama, a otprilike isto toliko tijekom prošle godine. Dvjesto tisuća otkaza od početka 2022. do danas je konzervativna procjena, a neke idu čak do pola milijuna.
Google, Meta (Facebook), Amazon, Microsoft i brojne druge kompanije smanjuju broj zaposlenika. Ustvari se teško nađe kompanija koja ne vodi politiku masovnih otkaza. Taj trend je indirektno doveo do početka masovne krize, gurajući Silicon Valley Bank u bankrot.
Val za valom otkaza od početka godine
Siječanj je otvorio Amazon s najavom o 18.000 otkaza, a Coinbase je objavio da planira srezati broj zaposlenika za 20 posto, što je 950 otkaza. Taj mjesec je Salesforce najavio smanjivanje broja radnika za 10 posto, što je više od 7000 zaposlenika.
Dana 18. siječnja Microsoft objavljuje plan o otkazu za 18.000 radnika, 21. siječnja Alphabet (Google) otkaz 12.000 radnika, Spotify 600, a PayPal 2000. Nabrojane su samo neke od poznatijih kompanija, a ukupno je 30-ak velikih kompanija iz IT sektora samo u siječnju najavilo velika otpuštanja.
Veljača nije bila puno bolja. Dell će otpustiti 6500 radnika, Zoom 1300, Yahoo 1600, Twilio 1400, GitHub 300, Affirm 500 radnika. Ožujak još nije završio, a već je najavljeno novih 9000 otkaza u Amazonu, novih 10.000 u Microsoftu, novih 10.000 u Meti (Facebook), novih 7000 u Salesforceu. Trend se proširio na Accenture (19.000 otkaza), Thoughtworks (500 otkaza), Indeed (2200 otkaza) i druge.
To su samo neke kompanije, od većih koje se uopće i broje. Male kompanije i startupi otpuštaju ljude masovno, iako se to ne objavljuje. Pravi broj otkaza u cijeloj industriji, a ne samo velikim kompanijama, daleko je veći.
Krive procjene iz vremena pandemije
Čelnici navedenih tvrtki se uglavnom opravdavaju argumentom da su previše zapošljavali jer je potražnja za njihovim uslugama naglo narasla tijekom pandemije. Krajem prošle godine, u jednom od prvih masovnih otpuštanja kompanije Meta (Facebook), Mark Zuckerberg je direktno priznao lošu poslovnu procjenu.
"Na početku covida svijet se naglo preselio na internet, a nagli rast e-trgovine doveo je do ogromnog rasta prihoda. Mnogi su ljudi predviđali da će ovo biti trajno ubrzanje koje će se nastaviti čak i nakon završetka pandemije. I ja sam to smatrao pa sam donio odluku o značajnom povećanju ulaganja. Nažalost, to se nije odigralo onako kako sam očekivao", napisao je u priopćenju zaposlenicima.
"Ne samo da se internetska trgovina vratila na prijašnje trendove, već su i makroekonomski pad, povećana konkurencija i pad reklama uzrokovali da nam prihod bude puno manji nego što sam očekivao. Pogriješio sam i preuzimam odgovornost za to", dodao je.
Masovna otpuštanja zaprepastila su mnoge radnike u Silicijskoj dolini, koji su dugo uživali u izdašnim plaćama i beneficijama. Uprava je ulagačima obećala novu eru štednje, Mark Zuckerberg je nazvao 2023. "godinom učinkovitosti".
S novom rundom otpuštanja, Meta očekuje da će ukupni troškovi za cijelu 2023. godinu biti u rasponu od 86 do 92 milijarde dolara, što je smanjenje s prethodnih od 89 do 95 milijardi dolara, objavljeno je u podnesku Komisiji za vrijednosne papire i burze SAD-a.
Kompanija još dobro posluje, iako je neto prihod smanjen za 55 posto, na 4.65 milijardi dolara, jer su troškovi narasli za 22 posto tijekom prošle godine. U dopisu zaposlenicima Marck Zuckerberg se ne referira direktno na otpuštanja, nego to naziva dijelom procesa "restrukturiranja" i "smanjivanja našeg tima".
Bogatstvo Zuckerberga, Bezosa i Muska je naglo naraslo u vrijeme ekspanzije tehnološkog sektora, cijenu kontrakcije će platiti radnici
"Poplava" jeftinog novca za vrijeme pandemije je kumovala rastu cijena svih dionica, ali posebno u IT sektoru. Kako su središnje banke vodile ekspanzivne monetarne politike, držale cijenu novca niskom i efektivno "pumpale" kompanije novcem, većina toga se prelila na burze.
Uslijedio je veliki rast burzi, u čemu je prednjačio upravo IT sektor. Od siječnja 2020. do rujna 2021. je cijena dionica Mete narasla za više od 150 dolara (70 posto), Amazona se gotovo udvostručila s 95 dolara u siječnju 2020. na 180 dolara krajem 2021., Microsofta se više nego udvostručila (rast za 185 dolara) itd.
Od toga su obilno profitirali neki od najbogatijih ljudi na svijetu i osnivači navedenih kompanija. Mark Zuckerberg, Jeff Bezos, Elon Musk su se u relativno kratkom periodu obogatili za milijarde dolara, a to im je stvorilo poseban problem.
Porez koji bi morali platiti bi bio prevelik pa su rasprodavali dionice krajem 2021. Elon Musk je u samo jedan tjedan krajem 2021. prodao 1.05 milijardi dolara dionica. Jeff Bezos je tijekom iste godine prodao 9.97 milijardi dolara, što je za četiri puta više nego 2019. i gotovo deset puta više od njegove prosječne godišnje trgovine prije 2019.
Zuckerberg je prodao 4.47 milijardi dolara dionica Mete, tj. Facebooka, a osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin oko 1.5 milijardi dolara dionica Alphabeta.
Tijekom 2022. se tržište ispuhuje uslijed prestanka ekspanzivnih monetarnih politika američke središnje banke FED i rasta kamatnih stopa središnje banke. Burze naglo padaju, u prvoj dijelu 2022. najviše u zadnjih nekoliko desetljeća. Najbogatiji su počeli gubiti milijarde dolara na burzi.
Bogati svoje bogatstvo uglavnom čuvaju u dionicama, pa im bogatstvo drastično raste i smanjuje se s obzirom na kretanja burzi. Ali obični radnici, iako su u IT sektoru bolje plaćeni od ostalih, mogu zbog pada cijene dionica ostati bez posla.
IT kompanije su u vrijeme velikog rasta masovno zapošljavale radnike, jer su im burzovna kretanja sugerirala da će taj period rasta trajati duže vremena. Ali to je bila iluzija, a poslovni rezultati ubrzo su pokazali stvarno stanje. Kreće "restrukturiranje", što je samo eufemizam za masovne otkaze.
Kako je kriza u IT sektoru dovela do krize u bankarskom sektoru
Upravo veliki val otkaza u IT sektoru tijekom 2022. i općenito lošije poslovanje od očekivanja bili su okidač za bankarsku krizu s bankrotom Silicon Valley Bank. Ta banka je uglavnom poslovala s kompanijama iz tehnološkog sektora, kako joj i ime govori, a u njoj su novac držale mnoge kompanije i startupi.
Kako je 2022. bila krizna za IT sektor, tako je sve manje ulagača i fondova htjelo uložiti novac u male tehnološke kompanije i startupe. Većina tih kompanija nije profitabilna, ne mogu ni plaće isplaćivati iz redovitih prihoda od prodaje, pa ovise o investicijama, poglavito tzv. venture capital fondova.
Novi novci su tijekom 2022. sporije stizali, ali su računi stizali istom brzinom. Zbog toga su kompanije iz tehnološkog sektora, a to je bilo velika većina klijenata SVB-a, počele povlačiti novac iz banke. Jednostavno su morali da bi podmirili tekuće troškove.
Smanjio se i priljev novog novca u banku, jer se smanjio njihovim klijentima, a ti klijenti su počeli povlačiti iz banke novac koji su imali. Polako se pripremala pozornica za "juriš na banku".
SVB je tijekom pandemije kupio jako puno dugoročnih državnih obveznica, a zbog rasta kamatnih stopa središnje banke njihova je cijena u 2022. padala. To ne bi bio problem, jer ih je banka mogla držati do dospijeća bez ikakvih gubitaka. Ali trebali su isplatiti svoje klijente, koji su podizali svoje novce, pa su bili prisiljeni prodavati obveznice po niskim cijenama, pri tom stvarajući gubitke.
Dana 8. ožujka SVB objavljuje da treba prikupiti 2 milijarde dolara kapitala, nakon što je bila prisiljena prodati obveznice s gubitkom od 1.8 milijardi dolara. Sljedećeg dana se stvorila panika preko društvenih mreža, a klijenti masovno povlače novac iz banke. Klasični "juriš na banku", puno puta viđen u povijesti. Dana 10. ožujka je bankrotirala.
Otpuštanja ne jenjavaju, mogla bi se proširiti na ostatak gospodarstva
Otprilike 48 sati je bilo dovoljno da sruši 16. najveću banku u SAD-u i ključnu financijsku instituciju tehnološkog sektora Silicijske doline.
Kriza tehnološkog sektora 2022., vidljiva po masovnim otpuštanjima te godine, direktno je pogurala najvažniju banku za taj sektor u bankrot. U 2023. masovna otpuštanja nisu prestala, dapače intenzivirala su se.
Sreća u nesreći je ta da IT sektor zapošljava mali postotak ukupnih radnika u SAD-u, pa to nema snažniji utjecaj na podatke o kretanju zaposlenosti. Dapače, tržište rada u SAD-u je snažno, nezaposlenost vrlo niska, a broj ukupno zaposlenih raste iz mjeseca u mjesec. Ali ne treba isključiti širenje trenda otpuštanja na ostale sektore, posebno s obzirom na trenutnu bankarsku krizu i očekivanu recesiju.