PROTEKLA 2018. godina bila je uspješna za liječnike diljem Hrvatske, a neki od njih prvi put su izveli revolucionarne zahvate kakvi nikad nisu izvedeni kod nas. Liječnici u Klaićevoj uz pomoć kolega iz Vinogradske spasili su bebu Mašu koja je rođena u 27. tjednu trudnoće i težila je svega 450 grama, a sami su prokomentirali da je to bilo pravo medicinsko čudo.
U KB-u Sveti Duh uzgojili su hrskavicu izvađenu iz nosa i presadili je u koljeno, u KBC-u Rijeka liječnik je ubodom kroz preponu izveo zahvat na srcu, liječnici na Rebru izveli su složenu operaciju uha bez da su pacijentu, kao dosad, morali bušiti kost.
Još jedan uspjeh liječnika s Rebra bio je kad su prvi put kroz preponske arterije, bez kirurškog rezanja i otvaranja trbuha i zdjelice, pacijentu sanirali puknuće gigantske aneurizme zdjelične arterije. A prvi put u Hrvatskoj je, točnije u Karlovcu, izvedena prva operacija raka jajnika s pomoću najnovije ICG tehnologije.
>>Medicinsko čudo na Rebru: Prvi put u Hrvatskoj izvedena ovakva operacija
Na Rebru operirali uho prvi put bez bušenja
Ovakvi uspjesi zaslužuju da se još jednom podsjetimo na njih. Tako smo nedavno posjetili KBC Rebro gdje je liječnički tim predvođen dr. Mislavom Malićem i prof.dr. Mislavom Gjurićem prvi put u Hrvatskoj izveo endoskopsku operaciju uha, što je revolucija u području hrvatske medicine jer je prvi put kod nas izvedena operacija uha bez da su pacijentu morali izbušiti kost. Tako su umjesto mikroskopa prvi put u operaciji koristili endoskop.
Dr. Malić je, kako bi izveo ovu vrlo složenu operaciju, išao na edukaciju u Škotsku, a podrobno nam je objasnio na koji način je operacija izvedena i po čemu se razlikuje od dosadašnjih operacija uha.
"Kroz vanjski slušni hodnik ušli smo u uho s tankom kamerom i potom smo minucioznim pokretima odstranili bolest. Uho je najkompleksnija anatomska struktura ljudskog tijela, u kojem se na vrlo malom području nalaze i organ sluha i organ za ravnotežu te u njemu imamo najsitnije koščice tijela veličine manje od zrna riže. Kroz taj dio tijela prolaze žile koje opskrbljuju cijelu jednu polovicu mozga i živac koji opskrbljuje sve mišiće lica. U tako malom području imamo sve važne strukture i endoskopska optika sad nam omogućava da sve te strukture vidimo direktno, ravno ispred nas i operiramo ono što je bolesno", objasnio nam je dr. Malić.
Nekad su se, kazao je, operacije na uhu izvodile tako da se veliki dio kosti prvo razbijao čekićem ne bi li se pristupilo bolesti, a potom su korištene bušilice koje su značajno poboljšale izvođenje zahvata, no svim takvim pristupima mana je bila da pacijentu skidaju velik dio kosti kako bi pristupili području skrivenom unutar kosti.
"Ova endoskopska kirurgija nam sad omogućava da pacijentu uopće ne brusimo i ne uništavamo kost, ne radi se vanjski ožiljak i minimalno je invazivna te tako puno poštednija za pacijenta koji već drugi dan nakon operacije ide kući. Na ovaj smo način uveli značajno poboljšanje za sve naše pacijente koji će trebati na operaciju, djeca ili odrasli i s raznim bolestima bubnjića i srednjeg uha", rekao nam je dr. Mislav Malić.
>>Riječki liječnik izveo neviđen zahvat u Hrvatskoj. Operirao srce kroz preponu
Ubodom kroz preponu izveo zahvat na srcu
Kardiolog Neven Čače iz KBC-a Rijeka prvi je u Hrvatskoj izveo novi zahvat na srcu kod dvoje djece u dobi od 12 i 13 godina. Zahvaljujući tom zahvatu djeca neće trebati na klasičnu kardiokiruršku operaciju u kojoj se otvaraju grudni koš i srce. Oporavak će im biti daleko brži i lakši i već će se za pet dana moći vratiti u školske klupe. Tako im je spriječio razvoj plućne hipertenzije za koju ne postoji terapija, nego u obzir jedino dolazi transplantacija pluća.
Razgovarali smo s dr. Čačeom koji nam je detaljno objasnio o čemu se radi.
"Djeca koja su dosad imala rupice na klijetkama morala su na operaciju gdje im se otvarao prsni koš i srca, a krv odvodila u aparat za izvantjelesnu cirkulaciju i oporavak nakon takve operacije je bio dugačak i težak, praćen komplikacijama. Nakon operacije djeca ili odrasli moraju biti dan-dva na intenzivnoj i još osam do desetak dana na odjelu, a svojim svakodnevnim obavezama su se vraćali tek kroz dva do tri mjeseca, koliko traje oporavak. Sad će moći već nakon 24 dana od zahvata kući i nakon četiri do pet dana već mogu u školu ili na fizički lakše radno mjesto", rekao nam je dr. Čače.
Prije operacije, djeca s ovom srčanom manom, koja su imala rupice u pregradi na klijetkama, imala su, navodi, česte respiratorne defekte i bronhitise, patila su od ubrzanog disanja i nisu mogla podnositi napore kao druga djeca koja nisu rođena s tom srčanom manom, a sad će moći.
"Spriječili smo razvoj plućne hipertenzije koja je najveća opasnost jer je to bolest za koju ne postoji terapija već je potrebna transplantacija i pluća i srca koja jedina može produžiti život. Zahvat sam izveo tako da sam kateter uveo kroz preponu, s jedne strane kateter sam uveo kroz preponsku arteriju, a s druge strane kroz preponsku venu te se kateteri koji se vode kroz žile susreću u tzv. kissing tehnici, nakon čega se radi petlja s jedne strane srca na drugu te se kateter pozicionira na sam defekt na klijetkama i tako sam zatvorio rupice na klijetkama", objasnio nam je dr. Čače.
>>Liječnik iz Zagreba izveo revolucionaran zahvat. Ovo je rijetkost u svijetu
Uzgojili hrskavicu izvađenu iz nosa i presadili u koljeno
Profesor Alan Ivković iz KB-a Sveti Duh izveo je revolucionaran zahvat u liječenju oštećenja zglobne hrskavice. Radi se o presađivanju hrskavice iz nosa u koljeno, kojemu se tako vraća funkcionalnost, a profesor Ivković je jedan od rijetkih u svijetu koji takav zahvat zna i može izvesti.
"Napravili smo transplantaciju autonomne hrskavice koju smo uzgojili putem tkivnog inženjeringa kako bismo popravili oštećenja zglobne hrskavice jednog našeg pacijenta u dobi od 45 godina", objasnio je Ivković.
Ono što je specifično za ovu operaciju je da je uzgojena hrskavica izvađena iz nosa, točnije nosne pregrade.
"Otprilike 4 tjedna se uzorak uzgajao. Potrebno je izolirati stanice hondrocite, odnosno hrskavične stanice, uzgojiti ih, multiplicirati do određenog broja, kod nas je to otprilike 50 milijuna, i nakon toga nasađujemo te hondrocite na jedan nosač kolagenski i nakon toga oni stvaraju hrskavicu", opisao je profesor Ivković.
Prva ovakva operacija tumora jajnika
Opća bolnica Karlovac u 2018. je također postigla veliki uspjeh. Njihov onkološki tim prvi je u Hrvatskoj izveo operaciju karcinoma jajnika s pomoću najnovije ICG tehnologije.
Operaciju raka jajnika izveli su primarijus Željko Štajcer i kirurg Dražen Tufeković s pomoću tzv. plavog svjetla koje vidi ono što kirurg ne može vidjeti golim okom. Kirurg Tufeković objasnio je kako kod ovakve operacije, nakon aplikacije kontrastnog sredstva, liječnici markiraju sve stanice koje su maligno promijenjene. To im pomaže da lociraju regiju koju odstranjuju. Tako se, uz primarni tumor, odstranjuju i sve ostale maligne ili sumnjive stanice, laički rečeno "sve što je promijenilo boju". Ova metoda znatno povećava uspješnost operacije i daljnjeg liječenja onkoloških pacijenata.
>>Ovo je Maša. Čudo od bebe rođeno s 450 grama
Kako je spašena Maša
Ogroman uspjeh postigli su i liječnici Dječje bolnice Zagreb u Klaićevoj koji su uspjeli spasiti život maloj Maši koja je rođena sa svega 450 grama u 27. tjednu trudnoće. Nakon pet mjeseci, koliko je provela u bolnici, sredinom svibnja kući je puštena Maša. Ova hrabra beba heroj izborila se za svoj život uz pomoć medicinskog tima iz Klaićeve i Vinogradske.
Liječnički tim je davao sve od sebe da spasi malu Mašu koja je, kažu, svjetsko čudo u medicini. Osim Maše, rođene u KBC-u Sestre milosrdnice, samo su još dvije bebe s tako niskom porođajnom težinom u svijetu uspjele preživjeti.
"Mašu smo priključili na respirator koji smo morali posuditi od Rebra jer mi imamo samo jedan, a taj je bio zauzet. Liječili smo je osam dana i onda je prebacili u Klaićevu. Maša se, na žalost, rodila s ranom sepsom, upalom koja je zahvatila stijenke crijeva i dovela do opasne bolesti za nedonošče, pozvali smo kolege iz Klaićeve koji su uvijek bili kolegijalni i profesionalni", rekla je tada dr. Snježana Gverić Ahmetašević, pročelnica Zavoda za neonatologiju KBC-a Sestre milosrdnice.
Ravnatelj Klaićeve dr. Goran Roić rekao je da je ovo raritet svjetskih razmjera.
Doc. dr. Stjepan Višnjić iz Klaićeve istaknuo je da je tim u Vinogradskoj izveo čudo.
"Osmi dan od rođenja došlo je do pogoršanja, no zahvaljujući brzoj reakciji, Maša je spašena. Operirana su joj crijeva, a od dijagnoze do izlaska iz sale prošlo je svega šest sati. Ta je operacija spasila Mašu. Bebica je rođena sa svega 450 grama u jako teškom stanju, bila je plava, bez znakova života, njena crijeva su bila trećine mog prsta.
Poslije operacije je slijedilo 55 sati čekanja, preživjela je. Nakon 115 dana smo išli u drugu rekonstrukciju crijeva i ta je operacija uspjela i treći dan nakon nje je imala stolicu. U tih 134 dana, koliko je provela na intenzivnoj, došlo je do raznih komplikacija.
Hranili smo je na sondu, pa onda nešto na usta. Kad smo vidjeli da joj prijeti gubitak vida, odmah smo kontaktirali docenta Tomislava Jukića s Rebra koji ju je operirao", rekao je dr. Višnjić.
Docent Jukić za Index je pak rekao da su Maši spasili vid jer joj je prijetila sljepoća, međutim kaže kako će Maša biti slabovidna i morat će nositi naočale.
"Da je nismo operirali, bila bi slijepa, ovako smo joj uspjeli spasiti vid", rekao je Indexu dr. Jukić i dodao kako nikad nije operirao ovako malu bebu s toliko niskom porođajnom težinom.
Sanirali puknuće aneurizme zdjelične arterije bez rezanja
Liječnici KBC-a Zagreb u 2018. su izveli još jedinstven zahvat, tako što su sanirali puknuće gigantske aneurizme zdjelične arterije, nastale zbog potpunog rascjepa cijele aorte uz minimalno invazivan endovaskularni zahvat.
Zahvat je hitno izveden na 55-godišnjem pacijentu iz Siska, koji je bio životno ugrožen, a nakon operacije se oporavio.
U složenoj i rizičnoj dvosatnoj operaciji bolesniku je sanirano puknuće uz minimalno invazivan zahvat kroz preponske arterije, bez kirurškog rezanja i otvaranja trbuha i zdjelice. Vaskularni kirurg Damir Halužan, koji je asistirao u zahvatu, dodao je kako je zahvat bio specifičan zbog dvostrukog volumena aorte bolesnika, što je iznimno rijetka patologija.
"Kod tog je zahvata jedinstveno to što, iako tehnika i metoda rada jest opisana, takva skupina patoloških stanja, koja je bila kod bolesnika, nikad dosad nije publicirana u znanstvenoj literaturi", kazao je Dražen Perkov, intervencijski radiolog koji je uz medicinski tim izveo zahvat.