Nezaposlenost će u svijetu i u 2025. godini iznositi pet posto, budući da gospodarstvo usporava i koči potpuni oporavak tržišta rada, izvijestila je danas Međunarodna organizacija rada (ILO). Rast svjetskog gospodarstva trebao bi u ovoj godini blago usporiti, s prošlogodišnjih 3,3 na 3,2 posto, a u srednjoročnom razdoblju trebao bi usporiti i ograničiti stvaranje novih radnih mjesta, upozorila je međunarodna organizacija u godišnjem izvješću.
"Svjetsko gospodarstvo i dalje raste umjerenim tempom, ali predviđa se da će postupno gubiti zamah, što će spriječiti snažniji i trajniji oporavak tržišta rada", objasnili su. Stopa nezaposlenosti na globalnoj razini iznosi pet posto i najniža je u ILO-ovoj seriji podataka od 1991. godine. U 2026. bi se trebala spustiti na 4,9 posto, procijenili su u ILO-u.
Rodne razlike su i dalje velike
Upozorili su na to da neke skupine stanovništva ipak ne uživaju u plodovima tog pozitivnog trenda. Primjerice, stopa nezaposlenosti među mladima iznosi 12,6 posto, a rodne razlike su i dalje velike, s manje zaposlenih žena, što ograničava poboljšanje životnog standarda.
U skupini zemalja s niskim dohotkom smanjena je stopa aktivnog stanovništva, posebno među mlađim muškarcima. Mnogi među njima ne rade, ne školuju se i nisu u programima strukovne obuke (NEET). Trend je posebno izražen u zemljama s niskim prihodima. U njima 15,8 milijuna mladih muškaraca ne radi, ne školuju se i ne pripremaju se za struku, što odgovara udjelu od 20,4 posto. Još je više mladih žena u toj skupini, ukupno 28,2 milijuna, što odgovara udjelu od čak 37 posto.
Ukupno se na svjetskoj razini ne školuje i ne radi 85,8 milijuna mladih muškaraca, odnosno 13,1 posto, i 173,3 milijuna mladih žena, odnosno 28,2 posto. U odnosu na prethodnu godinu njihov je broj porastao za milijun odnosno za 1,8 milijuna.
U zemljama s visokim dohotkom više rade stariji radnici i žene
U skupini zemalja s visokim dohotkom stopa aktivnog stanovništva bilježi rast, uglavnom među starijim radnicima i ženama, utvrdio je ILO. Problem manjka radne snage i dalje je ipak izražen u većem dijelu Europe, unatoč manjem broju slobodnih radnih mjesta. Manjak je koncentriran u pojedinim sektorima i zanimanjima, u prvom redu na području znanosti, tehnologije, inženjerstva, matematike, informacijske i komunikacijske tehnologije te zdravstvene skrbi.
Izraženiju nestašicu bilježile su u 2023. godini Norveška, Danska, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Belgija. Problem je vidljiv i u nizu istočnoeuropskih zemalja, uključujući Rumunjsku i Hrvatsku, u kojima je pogoršan iseljavanjem mladih i kvalificiranih radnika, citira ILO izvješće Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Situacija se neće puno mijenjati u 2025. godini
Europa i središnja i zapadna Azija također bilježe dvoznamenkaste stope nezaposlenosti mladih, pokazalo je izvješće. Najviša je lani bila u sjevernoj, zapadnoj i južnoj Europi gdje je po ILO-vim izračunima iznosila 14,3 posto. U 2025. trebala bi se blago smanjiti, na 14,2 posto. U istočnoj Europi trebala bi blago porasti, na 11,6 posto, s procijenjenih 11,4 posto u 2024.
Glavni razlog manjka radne snage su vještina i znanje koje poslodavci, traže a nezaposleni ih ne mogu ponuditi, naveli su u ILO-u. U takvim je uvjetima ukupno 402 milijuna ljudi lani bilo nezaposleno, uključujući 186 milijuna nezaposlenih i 79 milijuna njih koji su odustali od potrage za poslom. Brojka je gotovo nepromijenjena u odnosu na 2023. godinu, a trebala bi se zadržati na toj razini i u iduće dvije godine, procjenjuju u Međunarodnoj organizaciji za rad.